Palestinsko-američki znanstvenik Bishara Bahbah otkriva detalje dosad najdalekosežnijeg prijedloga Hamasa, koji uključuje predaju oružja i napuštanje tunela, no početni izraelski odgovor je negativan.
Islamistička organizacija Hamas signalizirala je spremnost na razoružanje i dugoročno primirje kao dio prijedloga sporazuma koji je već dostavljen administraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa. Prema riječima dr. Bishare Bahbaha, palestinsko-američkog znanstvenika i bivšeg posrednika u pregovorima o taocima, Hamas je prije otprilike tri tjedna predao detaljan plan demilitarizacije, a Bahbah ga je osobno proslijedio dužnosnicima Bijele kuće.
Bahbah je u intervjuu za Jerusalem Post 31. srpnja 2026. opisao prijedlog kao najdalekosežniji potez Hamasa do sada. On uključuje predaju oružja, prestanak svih vojnih aktivnosti, zaustavljanje krijumčarenja oružja i napuštanje opsežne mreže tunela u Pojasu Gaze. Zauzvrat, Hamas traži dugoročni prekid vatre, poznat kao hudna, u trajanju od 10 do 15 godina, te povlačenje izraelskih snaga.
"Prijedlog je govorio o tome da se Hamas odrekne oružja. To bi uključivalo da Hamas ne razvija oružje, ne krijumčari oružje, ne pokazuje vojne sposobnosti u Gazi i odustane od korištenja tunela," izjavio je Bahbah za Jerusalem Post. On dodaje kako vjeruje da je palestinska strana, uključujući Hamas, vrlo ozbiljna u vezi s ovim prijedlogom.
Prema Bahbahovim riječima, Hamas je došao do ključne spoznaje. "Mislim da je Hamas došao do spoznaje da ako želi nastaviti biti politički entitet, više ne može imati oružje," rekao je. "Kakvo oružje još imaju koje bi se moglo upotrijebiti protiv Izraelaca? Ako ikada ponovno upotrijebe to oružje, Izrael bi odmah odgovorio razornom silom. Korisnost njihovog oružja je došla kraju."
Unatoč optimizmu koji Bahbah izražava u pogledu Hamasovih namjera, priznaje da je Izrael zasad odgovorio s oprezom. "Moje mišljenje je da je početni izraelski odgovor bio negativan. Ne misle da je ono što Hamas predlaže dovoljno u smislu stvarnog odricanja od oružja," kazao je Bahbah. Prema njegovim saznanjima, izraelski dužnosnici nisu uvjereni da je Hamas spreman nepovratno razmontirati svoju vojnu infrastrukturu prije nego što se razmjeste međunarodne stabilizacijske snage i počne povlačenje izraelskih vojnika.
Bahbah ističe da je Hamas pod ogromnim pritiskom drugih palestinskih frakcija, posebno grupe bivšeg čelnika Fataha Mohammeda Dahlana. "Bili su pod ogromnim pritiskom raznih palestinskih frakcija, posebno grupe Mohammeda Dahlana, da se jednom zauvijek odreknu oružja kako bi Izrael mogao početi povlačiti i početi obnova," objasnio je.
Jedno od pitanja koje je, prema Bahbahu, središnje za svaki dogovor, ali je dobilo malo javne pozornosti, jesu sigurnosna jamstva za članove i vodstvo Hamasa nakon razoružanja. "Hamas je zabrinut za sigurnost svojih pripadnika i vodstva," rekao je. "Vjerujem da ako Sjedinjene Države mogu jamčiti da će nakon što se Hamas odrekne oružja, biti jamstva za sigurnost članova Hamasa i njegovog vodstva, onda to postaje vrlo važan element sporazuma."
Bahbah vjeruje da bi, ukoliko Izrael prihvati verificirano razoružanje i nastavi s razmještanjem međunarodnih snaga, sukob mogao doći svom kraju. "Kako ja to razumijem, Izrael nije spreman povući se iz Gaze dok se Hamas ne odrekne oružja. Ako Izrael poštuje činjenicu da Hamas predaje svoje oružje, bilo međunarodnim snagama, NCAG-u ili Egipćanima, vjerujem da je to kraj rata u Gazi. Iskreno se nadam da će to biti slučaj," zaključio je.
Dok Bahbahov intervju nudi detaljan uvid u Hamasovu poziciju, istovremeno se pojavljuju kontradiktorne informacije. Talijanski list La Repubblica 1. kolovoza 2026. objavio je da su SAD objavile dogovor prema kojem je "Hamas spreman na razoružanje i Izrael će se povući iz Gaze". Međutim, japanski NHK World istog dana prenosi Hamasovu izjavu da je razoružanje uvjetovano povlačenjem izraelskih snaga, što sugerira da konačni dogovor još nije postignut. Izrael, prema pisanju La Repubblice, nije dao službenu reakciju, a izraelski premijer Benjamin Netanyahu je, kako navodi list, "prisiljen na popuštanje, ali šuti".
Paralelno s diplomatskim naporima, Jerusalem Post prenosi pisanje The Telegrapha da SAD i Izrael razmatraju i uvođenje kopnene blokade Irana kako bi se povećala njegova ekonomska izolacija. Plan bi zahtijevao suradnju susjednih zemalja Irana, Iraka, Turske, Pakistana, Afganistana, Turkmenistana, Armenije i Azerbajdžana. O toj se opciji, uz nekoliko drugih, navodno razgovaralo na sastanku Donalda Trumpa i Benjamina Netanyahua u Washingtonu. "Što ako jednostavno blokirate kopno? Pretpostavimo da Iran ne može ništa unijeti i ne može ništa iznijeti. Sve će se dogoditi," rekao je viši izraelski dužnosnik za The Telegraph.
Umirovljeni američki general Sean MacFarland ocijenio je da je ekonomski pristup način da se režim "dovede na koljena", ali je kopnenu blokadu opisao kao "gotovo nemoguću" i upozorio na poteškoće zbog iranskih kopnenih granica, posebno s Irakom koji je vrlo usklađen s Teheranom. "Ekonomski pristup je koncizan, ali mora imati kinetičke elemente," dodao je MacFarland za The Telegraph.
Dodatnu neizvjesnost unosi i sam američki predsjednik. NHK World javlja da je Trump 1. kolovoza 2026. izjavio kako "gubi povjerenje" u Iran, čime je bacio sjenu na paralelne pregovore s Teheranom, čineći napredak na oba kolosijeka krajnje neizvjesnim.
