Hamas prihvatio Trumpov sporazum o razoružanju, uvjetuje ga povlačenjem Izraela
Visoki dužnosnik Hamasa poručio da provedba ovisi o tome hoće li Izrael najprije zaustaviti sve oblike agresije i povući svoje snage iz Pojasa Gaze.
Visoki dužnosnik Hamasa poručio da provedba ovisi o tome hoće li Izrael najprije zaustaviti sve oblike agresije i povući svoje snage iz Pojasa Gaze.
Palestinska islamistička skupina Hamas prihvatila je sporazum s Izraelom o potpunom razoružanju, koji je u četvrtak navečer najavio američki predsjednik Donald Trump. No, provedba tog plana, prema riječima visokog dužnosnika Hamasa Ghazija Hamada, ovisi o tome hoće li izraelska strana prva ispuniti svoje obveze, prije svega prekid svih napada u Pojasu Gaze i povlačenje vojske.
"Pristali smo na težak i bolan sporazum zbog dobrobiti našeg naroda u Gazi, kako bismo ga spasili od smrti i raseljavanja. No inzistirali smo kod posrednika da Izrael mora poštovati dogovor", izjavio je Hamad za Reuters, dodajući da će predaja oružja uslijediti tek kada se izraelske snage povuku na položaje na kojima su bile u listopadu te kada se poveća dotok humanitarne pomoći.
Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio da je njegovo Vijeće mira (Peace Council) postiglo dogovor o "potpunom razoružanju Hamasa i drugih naoružanih skupina" te ga nazvao "monumentalnim korakom prema trajnom miru i sigurnosti". Prema tom planu, Nacionalni odbor za upravu Gaze (NCAG), tijelo sastavljeno od palestinskih tehnokrata koje je oformilo Vijeće mira, jedino bi smjelo popisati i uskladištiti oružje Hamasa, a Izrael u samom procesu razoružanja ne bi sudjelovao. Nakon toga bi Izrael povukao svoje snage, a međunarodne stabilizacijske snage (ISF) preuzele bi sigurnost zajedno s novom palestinskom policijom.
Hamad je pojasnio da će Hamas s posrednicima, Egiptom, SAD-om, Katarom i Turskom, tek razraditi vremenski okvir za provedbu i da bi taj proces mogao potrajati najmanje dva tjedna. Uskoro se očekuje sastanak u Kairu.
Izrael se na Trumpovu objavu još nije službeno očitovao. Neslužbeno, izraelski izvor rekao je za Reuters da "neće biti povlačenja izraelskih obrambenih snaga s postojeće Žute linije prije nego što Hamas prođe kroz istinsko razoružanje". Drugi politički izvor kazao je za AFP da predloženi sporazum ne rješava "na zadovoljavajući način" zahtjeve za potpunom demilitarizacijom Gaze i da o njemu nije bilo riječi ni na nedavnom susretu Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u Washingtonu.
Ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir, iz redova radikalne desnice, napisao je na X da je nacrt sporazuma "neprihvatljiv za Izrael" te zatražio nastavak "likvidacija u Gazi" i poticanje iseljavanja Palestinaca. Financial Times pak navodi da Netanyahu trpi pritisak krajnje desnih koalicijskih partnera koji inzistiraju da Izrael odbaci dogovor, a izraelski dužnosnik je poručio da plan ne ispunjava zahtjeve za potpunim razoružanjem Hamasa, uklanjanjem sveg oružja i potpunom demilitarizacijom Pojasa Gaze.
Trumpovo Vijeće mira, koje je osnovao u siječnju ove godine na marginama Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, već mjesecima izaziva prijepore. Iako je dobilo potporu više od 20 zemalja, uključujući Izrael, Katar, Saudijsku Arabiju, Tursku i Egipat, ključni europski saveznici Sjedinjenih Država, poput Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske, nisu mu pristupili. Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas opisala ga je kao "osobni instrument Donalda Trumpa" bez mehanizama odgovornosti prema Palestincima ili UN-u.
Dodatnu kritiku izazvala je činjenica da u izvršnim tijelima Vijeća nema nijednog palestinskog predstavnika. Brazilski predsjednik Lula da Silva uvjetovao je sudjelovanje svoje zemlje upravo uključivanjem Palestinaca za pregovarački stol. Vijećem mira predsjedava Trump kao doživotni čelnik, a deveteročlani Izvršni odbor čine, među ostalima, državni tajnik Marco Rubio, izaslanik Steve Witkoff, Trumpov zet Jared Kushner te bivši britanski premijer Tony Blair, čije je uključivanje kontroverzno zbog uloge u ratu u Iraku 2003. godine.
Prva faza primirja između Izraela i Hamasa stupila je na snagu u listopadu 2025., nakon gotovo dvije godine rata koji je izbio napadom Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. U siječnju ove godine završena je ta faza oslobađanjem posljednjih izraelskih talaca i palestinskih zatvorenika. Međutim, od tada je, prema podacima ministarstva zdravstva u Gazi koje UN smatra pouzdanima, u izraelskim napadima poginulo najmanje 1.214 Palestinaca. Izraelska vojska izgubila je pet vojnika i jednog civilnog službenika. Izrael kontrolira više od 60 posto Pojasa Gaze, a deseci tisuća ljudi i dalje žive u šatorskim naseljima na razorenom području.