Hanfin stres test: Kriza bi srušila fondove
Analiza regulatora pokazuje da bi cijene nekretnina u Hrvatskoj rasle i u izrazito nepovoljnom scenariju, iako usporeno, dok bi financijska imovina pretrpjela značajne gubitke.
Analiza regulatora pokazuje da bi cijene nekretnina u Hrvatskoj rasle i u izrazito nepovoljnom scenariju, iako usporeno, dok bi financijska imovina pretrpjela značajne gubitke.
Znatne posljedice za financijsku imovinu u Hrvatskoj imala bi ozbiljna ekonomska kriza koja bi proizašla iz eskalacije sukoba na Bliskom istoku, no cijene nekretnina i dalje bi rasle. Jedan je to od ključnih zaključaka stres testa koji je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) objavila u dokumentu 'Financijska stabilnost', a o kojem piše Poslovni dnevnik.
Prema stresnom scenariju Hanfe, cijene nekretnina porasle bi u ovoj i idućoj godini, doduše usporeno, i to za 1,6 odnosno 1,7 posto. U isto vrijeme, vrijednost imovine koju drže mirovinski i investicijski fondovi, te osiguravajuća i leasing društva, smanjila bi se. Ovakav paradoksalan ishod za tržište nekretnina ne iznenađuje Boru Vujovića, vlasnika i direktora Operete.
Vujović objašnjava da tržište, iako izgleda nešto mirnije nego prije dvije ili tri godine, nije toliko usporeno koliko bi sugerirao gotovo prepolovljen broj stvarnih kupoprodaja. "Nimalo me to ne iznenađuje jer ono što vidim na terenu jest da tržište, doduše, izgleda nešto mirnije nego prije dvije ili tri godine, ali nikako ne onoliko na koliko bi upućivao gotovo prepolovljen broj stvarnih kupoprodaja. Istodobno, ista statistika pokazuje da su cijene stambenih nekretnina nastavile rasti dvoznamenkastim stopama. To mnogima zvuči paradoksalno, ali zapravo vrlo dobro opisuje stanje hrvatskog tržišta. Razlog je jednostavan: broj realiziranih transakcija nije isto što i razina potražnje. Kupaca i dalje ima mnogo. Ono čega nema jesu kvalitetne nekretnine", rekao je Vujović za Poslovni dnevnik.
Kao jedan od glavnih razloga današnjeg stanja tržišta Vujović ističe kronični nedostatak novogradnje. Naglašava se kako se u Hrvatskoj danas gradi znatno manje stanova nego što se gradilo prije dva desetljeća.
"Često se zaboravlja da Hrvatska danas gradi znatno manje stanova nego prije dvadeset godina. U rekordnim godinama prije financijske krize gradilo se približno 25 tisuća stanova godišnje, dok se posljednjih godina ta brojka kreće oko 16 do 17 tisuća stanova. Istodobno se broj kućanstava povećava, mijenjaju se životne navike, raste broj samaca, povećava se interes za investicijsku kupnju, a značajan dio potražnje dolazi i od stranih kupaca, posebno na obali. Drugim riječima, potražnja je ostala snažna, dok ponuda već godinama ne uspijeva pratiti njezin rast. Logično je da takvo tržište uvijek rezultira rastom cijena", jasan je Vujović.
Stresni scenarij Hanfe pretpostavlja produljene poremećaje na energetskim tržištima, rast inflacije, pogoršanje uvjeta financiranja i korekcije cijena financijske imovine. U takvim okolnostima inflacija bi u Hrvatskoj ponovno jačala, ali bi ostala ispod razina iz 2022. godine. Prema tom scenariju, inflacija bi u 2026. godini iznosila 7,8 posto, a u 2027. godini 9,6 posto.
Pogoršanje makroekonomske situacije utjecalo bi i na stanje javnih financija. Zbog rasta cijena energije povećala bi se potreba za fiskalnim potporama, dok bi slabija gospodarska aktivnost dovela do manjih proračunskih prihoda. Iako je scenarij izrazito nepovoljan, Hanfa ističe kako analiza pokazuje da sektor financijskih usluga može podnijeti simulirane sistemske šokove.
