Voditelj Odjela za informiranje i analitiku HGSS-a Petar Prpić za Narod.hr objašnjava da spašavanje ostaje besplatno za sve unesrećene te otkriva kako se financira služba i što stoji iza sve većeg broja akcija.
Spašavanje ljudskih života u Hrvatskoj neće se naplaćivati, a troškove intervencija Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) ne snose izravno unesrećeni građani. Potvrdio je to u utorak za Narod.hr Petar Prpić, voditelj Odjela za informiranje i analitiku HGSS-a, odgovarajući na pitanja potaknuta učestalim vijestima o spašavanju turista u hrvatskim planinama.
Prpić je decidirano odbacio mogućnost da bi osobe kojima je pomoć potrebna trebale platiti račun za akciju. "Po pitanju naših akcija spašavanja, svi koje spasimo, za kojima tragamo ili gdje god interveniramo, ne plaćaju nikakve troškove intervencija. Odnosno, nitko od spašenih ljudi direktno ne snosi trošak intervencije", izjavio je Prpić za Narod.hr.
Razbijanju percepcije da HGSS prvenstveno spašava neodgovorne turiste pridonosi i statistički podatak koji je iznio Prpić. "75 % spašenih u akcijama HGSS-a upravo su Hrvati. Ostatak otpada na turiste", naglasio je. Objasnio je da, iako je sezonski porast intervencija vidljiv na zahtjevnim planinama poput Biokova, Dinare i Velebita, na godišnjoj razini dominiraju domaći državljani.
Kada je riječ o angažmanu helikoptera, čije korištenje u svijetu ponekad podliježe naplati, Prpić pojašnjava da to ovisi o modelu upravljanja. "Ono što se u svijetu plaća, ako se koristi helikopter, ali u trenutku kad je helikopter kod koncesionara ili kad postoji neki model privatnog partnerstva, gdje se u nekim akcijama plaća upotreba helikoptera, države naplaćuju kazne za neodgovorno ponašanje", rekao je. No, odluku o eventualnim kaznama za neodgovorno ponašanje u planinama, ističe, trebala bi donijeti izvršna vlast, a ne sama služba spašavanja.
Gotovo nigdje u svijetu se ne plaća direktno spašavanje ljudskih života.
Financiranje rada HGSS-a, prema Prpićevim riječima, najvećim dijelom dolazi iz državnog proračuna te proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave. "Od Republike Hrvatske prihodi dolaze iz nekoliko ministarstava, a naše stanice se većim dijelom financiraju iz proračuna gradova, općina i županija. Naravno, tu su i donacije i nekakva partnerstva, ali najveći dio financiranja dolazi od same države", objasnio je.
Ključna ušteda u sustavu leži u činjenici da su svi pripadnici HGSS-a volonteri. "Onaj najskuplji dio svega toga u našem radu jest čovjek. Mi smo svi volonteri tako da taj dio troška ne odlazi na ljudske resurse, u smislu spašavanja i rada na terenu, odlazi na ono sve što nam je potrebno kako bi uspješno mogli provesti akciju spašavanja, kao što su upotreba vozila, opreme, obuka, goriva i slično", kazao je Prpić.
Na pitanje o uzrocima kontinuiranog rasta broja intervencija, Prpić odbacuje neodgovornost kao glavni krivac. Umjesto toga, ukazuje na globalni trend povećanog boravka ljudi u prirodi, posebno izražen nakon pandemije koronavirusa. "Ljudi se sve češće odlučuju baviti aktivnostima na otvorenom, pogotovo od korone imamo eksploziju outdoor aktivnosti posvuda. I jednostavno sve veći broj ljudi se kreće i u planinama i u prirodi te zbog toga imamo porast intervencija jer jednostavno zakon velikih brojeva kaže svoje", istaknuo je.
Naglasio je i kako HGSS ulaže velike napore u prevenciju, od edukacije planinarskih društava do digitalnih alata poput aplikacije "Sigurna staza". Dodatno je pojasnio da značajan dio akcija otpada na potrage, koje nisu uvijek vezane uz turiste ili planinare, već uključuju i potrage za starijim i dementnim osobama. "Rad HGSS-a nije isključivo ograničen na ono što ljudi većinom vide u javnosti i kakva se percepcija potom ističe", zaključio je Prpić.
