Hitrec: Prošli tjedan počeo proslavom pokolja Hrvata u Srbu 1941.
Kolumnist Hrvoje Hitrec oštro kritizira obilježavanje 'ustanka' 27. srpnja, ulogu HTV-a i politiku prešućivanja, uz osvrt na smrt redatelja Milivoja Puhlovskog.
Kolumnist Hrvoje Hitrec oštro kritizira obilježavanje 'ustanka' 27. srpnja, ulogu HTV-a i politiku prešućivanja, uz osvrt na smrt redatelja Milivoja Puhlovskog.
Kolumnist Hrvoje Hitrec u svojoj najnovijoj kolumni objavljenoj 6. kolovoza 2026. na portalu Narod.hr žestoko se obrušio na prošlotjedno obilježavanje datuma 27. srpnja u mjestu Srb, koje opisuje kao proslavu pokolja Hrvata iz 1941. godine. Hitrec smatra kako je riječ o kontinuiranoj provokaciji koja se odvija pod prešutnim blagoslovom aktualne hrvatske politike.
Hitrec podsjeća da su 27. srpnja 1941. godine zajedničke četničke i partizanske snage na području Srba i okolice počinile masovne zločine nad hrvatskim stanovništvom. U Boričevcu je, navodi, "zaklano sve živo", dok je župnik Gospodnetić, svećenik s otoka Brača, ubijen na posebno okrutan način. Taj je datum, ističe kolumnist, kasnije u komunizmu preimenovan u "dan ustanka naroda Hrvatske".
"Prošli je tjedan počeo dramatično, proslavom pokolja Hrvata u Srbu i okolici 1941., uobličen u komunizmu u dan ustanka naroda (množina) Hrvatske", napisao je Hitrec. Posebno je kritizirao političara Pupovca i njegove suradnike, poručivši: "Pupovac i kompanija usporedo pokušavaju isto tako lažno prikazati položaj srpske manjine u Hrvatskoj, izazivaju, provociraju, toliko su ugroženi da povremeno sudjeluju i u Vladi RH."
Kolumnist nadalje tvrdi da se analize koje pokazuju da je zaštita manjina u Hrvatskoj veća nego igdje u Europi sustavno prešućuju, što naziva "srpskom šutnjom". Provokacije poput one 27. srpnja, objašnjava Hitrec, služe da izazovu reakcije Hrvata koje se potom u "pupovačkoj kuhinji" serviraju kao ustašizam te dostavljaju u Beograd i Moskvu.
Oštricu svoje kritike Hitrec je usmjerio i prema Hrvatskoj radioteleviziji, za koju tvrdi da je promovirala skup i govornike u središnjem dnevniku. Usporedio je dva priloga emitirana te večeri: jedan o podzemnim spremnicima smeća na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, koji je profesionalno prikazao obje strane, i drugi o proslavi u Srbu, koji je, tvrdi, potpuno izostavio povijesni kontekst i suprotno mišljenje.
Hitrec zamjera HTV-u što u studio nije pozvan nijedan hrvatski povjesničar koji bi objasnio pozadinu događaja iz 1941. godine, čime se, po njegovom mišljenju, mladim gledateljima servira iskrivljena slika povijesti. Podsjetio je i da su se slični užasi ponovili 1991. godine.
U kolumni se dotaknuo i skrnavljenja kipa Blažene Djevice Marije u Međugorju, koje se dogodilo prošlog tjedna. Počinitelj je, prema pisanju portala, navodno Poljak, u što Hitrec izražava sumnju. Pohvalio je brzu reakciju Crkve i restauratora te dodao kako "ne možemo imati dvije crne Bogorodice", aludirajući na onu u Mariji Bistrici, čiju je povijest opisao u svojim "Hrvatskim legendama".
Hitrec je spomenuo i rusko uplitanje, navodeći da je "zločinac Putin izvolio reći nekoliko rečenica o potrebi ruske zaštite srpstva", što nakon iskustava s Ukrajinom smatra zloslutnim. Također je naveo kako SNS i njegovi "književnici" navodno pišu "bijelu knjigu" o ugroženosti srpstva, s popisom nepoćudnih autora i pojava, koja će potom biti prevedena na ruski jezik.
Drugi dio kolumne Hitrec posvećuje preminulom redatelju Milivoju Puhlovskom, najpoznatijem po režiji kultne serije "Smogovci". Prisjetio se njihove dugogodišnje suradnje od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, uključujući rad na filmu "S.P.U.K." za koji je Hitrec popravljao scenarij.
Posebno je istaknuo Puhlovskog kao ključnu figuru uspjeha "Smogovaca", serije koja se snimala od 1982. do kasnih devedesetih i prerasla u društveni fenomen. "Za televizijske Smogovce najzaslužnije je umijeće Milivoja Puhlovskog", naglasio je Hitrec, dodajući da je redatelj često bio nepravedno zaboravljen jer nije imao talenta ni volje za samopromocijom.
Pohvalio je i HTV što je u petak navečer prikazao Puhlovskijev film "Živi bili, pa vidjeli", snimljen u suautorstvu s Gamulinom. Film je opisao kao oštroumno i razigrano djelo o urbanizmu i socijalističkoj gradnji spavaonica, s nezaboravnom završnom scenom vožnje kreveta na kamionu kroz Zagreb. "Laka mu hrvatska zemlja", zaključio je Hitrec, uputivši sućut supruzi Marini Šur Puhlovski, književnici, i kćeri Mirti, redateljici.
