Hoće li Vlada povećati osobni odbitak u 2027.?
Ministar financija Tomislav Ćorić zasad ne otklanja tu mogućnost, a odluka bi se mogla donijeti na jesen nakon analize ekonomskih pokazatelja.
Ministar financija Tomislav Ćorić zasad ne otklanja tu mogućnost, a odluka bi se mogla donijeti na jesen nakon analize ekonomskih pokazatelja.
Pitanje povećanja osnovnog osobnog odbitka za 2027. godinu sve je glasnije u javnosti, posebice u kontekstu kontinuiranog rasta plaća i njihova poreznog opterećenja. Iako potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić nije izravno najavio promjene, nije ni isključio mogućnost da se o tome raspravlja na jesen, uoči izrade prijedloga državnog proračuna za iduću godinu.
Posljednje povećanje osnovnog osobnog odbitka dogodilo se krajem 2024. godine, kada je s 560 eura podignut na 600 eura, koliko iznosi i za 2026. godinu. S obzirom na to da je inflacija u protekle dvije godine ostala povišena, realno je očekivati da bi se odbitak za 2027. mogao ponovno korigirati. Ćorić, međutim, zasad ostaje suzdržan, navodeći da će se odluka temeljiti na analizi ekonomskih pokazatelja za prva tri kvartala.
Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća za svibanj 2026. iznosila je 1552 eura, što je nominalno povećanje od 7 posto u odnosu na isti mjesec 2025., dok je realni rast, prilagođen za inflaciju, iznosio 1,7 posto. U prvih pet mjeseci ove godine prosječna neto plaća dosegnula je 1540 eura, bilježeći nominalni skok od 7,8 posto i realni od 2,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Medijalna neto plaća, koja pokazuje da polovica zaposlenih zarađuje manje od navedenog iznosa, za svibanj je iznosila 1324 eura, što je 8,3 posto više nego lani. Gledajući od početka godine, međugodišnji rast medijana neto plaće s krajem svibnja penje se na 8,6 posto. Zanimljivo je da bruto iznosi plaća rastu brže od neto iznosa. Primjerice, svibanjska prosječna bruto plaća nominalno je veća za 7,9 posto, a njezina kupovna moć porasla je 2,6 posto. U prvih pet mjeseci bruto plaće su nominalno skočile 8,8 posto, a realno 4 posto.
Ova razlika između rasta bruto i neto plaća prisutna je već nekoliko godina i upućuje na povećano porezno opterećenje rada. Dio zaposlenika s najnižim primanjima s rastom plaća ulazi u porezne škare, dok neke s višim plaćama zahvaća i viša stopa poreza na dohodak, što dodatno naglašava potrebu za usklađivanjem osobnog odbitka i poreznih razreda s inflacijom.
Uz plaće, značajan udio u primanjima zaposlenih čine i neoporezive isplate. Prema evidenciji Porezne uprave, u 2025. godini ukupni iznos takvih isplata premašio je 2,93 milijarde eura, što je porast od gotovo 11 posto u odnosu na godinu ranije. U prvih šest mjeseci 2026. poslodavci su zaposlenicima neoporezivo isplatili 1,34 milijarde eura. Iako je to manje od polovice lanjskog ukupnog iznosa, očekuje se da će godišnji iznos biti i veći s obzirom na to da se najizdašnije isplate tradicionalno događaju u posljednjem kvartalu, na koji je posljednjih godina otpadalo oko 40 posto ukupnih godišnjih isplata.
U svibnju 2026. u pravnim osobama prosječno je po zaposlenom neoporezivo isplaćen 121 euro, dok je u prvih pet mjeseci taj prosjek iznosio 133 eura, što je 8,6 posto više nego lani. Ako se gledaju samo oni radnici kojima su takvi primici doista isplaćeni, mjesečni iznos penje se na blizu 200 eura, odnosno 7,2 posto više u odnosu na prošlu godinu.
Iako su neoporezivi primici kratkoročno korisni za povećanje neto primanja, prevladava mišljenje da bi dugoročno bilo poželjnije sustavno porezno rasterećenje rada, jer manje uplate mirovinskih doprinosa mogu utjecati na visinu budućih mirovina. Ostaje za vidjeti hoće li se na jesen, uz osobni odbitak, raspravljati i o povećanju limita za neoporezive isplate.
