HOPS smiruje: Opskrba strujom stabilna
Unatoč smanjenju proizvodnje u NE Krško i problemima u regiji, direktor Blažević uvjerava da nestanka struje neće biti. Kućne solarne elektrane sve više smanjuju potrebu za energijom iz mreže.
Unatoč smanjenju proizvodnje u NE Krško i problemima u regiji, direktor Blažević uvjerava da nestanka struje neće biti. Kućne solarne elektrane sve više smanjuju potrebu za energijom iz mreže.
Hrvatska opskrba električnom energijom nije ugrožena, unatoč valovima vrućine i smanjenoj proizvodnji u nuklearnoj elektrani Krško, poručuje Danko Blažević, direktor Sektora za vođenje elektroenergetskog sustava u Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava (HOPS). U razgovoru za HRT, Blažević je naglasio kako se situacija pomno prati svakodnevno te da nema razloga za zabrinutost građana.
"Po onom što mi vidimo u HOPS-u, a ne samo mi, procjene se rade zajedno s drugim operatorima prijenosnih sustava u cijeloj Europi, problema ne bi smjelo biti. Izdvojio bih posebno aktualnu za ovakvu situaciju kratkoročnu procjenu adekvatnosti. To je procjena možemo li zadovoljiti potrebe za električnom energijom u narednih sedam dana i ta se procjena radi svaki dan za narednih sedam dana. Po trenutnim podacima trebalo bi biti sve u redu," rekao je Blažević za HRT.
Izjava dolazi u trenutku kada se energetski sustavi u regiji suočavaju s višestrukim izazovima. U NE Krško proizvodnja je smanjena za 20 posto, dok su Mađari gotovo ugasili svoju nuklearnu elektranu. Istovremeno, u Rumunjskoj nizak vodostaj Dunava mijenja tokove i otežava rad hidroelektrana, a potrošnja električne energije raste.
Ključni faktor koji ublažava pritisak na hrvatsku mrežu je, prema Blaževićevim riječima, veliki porast broja solarnih elektrana na krovovima kuća u posljednje dvije do tri godine. "Riječ 'potrošnja' mi volimo razlikovati od riječi 'opterećenje'. Opterećenje je ono što mi kao operatori, HOPS i zajedno s HEP operatorom distribucijskog sustava, dajemo iz mreže potrošačima. Potrošači potroše čak i više jer je u zadnje dvije-tri godine jako narastao broj instaliranih solarnih elektrana, popularnih solara na krovovima. Evidentno je ta potrošnja veća od onoga što mi isporučujemo kupcima," objasnio je.
Iako HOPS nema precizna mjerenja vlastite potrošnje iz solara, Blažević ističe da je učinak jasan. "No, to vidimo kao smanjenu potrošnju, odnosno smanjenu potrebu da energiju kroz mrežu isporučujemo korisnicima mreže."
Direktor HOPS-a osvrnuo se i na dinamiku cijena na veleprodajnom tržištu, koja je izravno povezana s proizvodnjom iz obnovljivih izvora. "To je nešto što se stalno događa na veleprodajnom tržištu električne energije, što mali potrošači u pravilu i ne vide toliko. U svakom petnaestminutnom periodu se cijena formira kao presjek krivulja ponude i potražnje. Tijekom dana kad imamo veliku proizvodnju solara, ne samo kod nas, nego u cijeloj regiji, cijene padaju pa često bivaju i negativne. U večernjim satima kad solari ne proizvode i ako se još dogodi da je nedostatak vjetra, onda cijene eskaliraju," pojasnio je Blažević formiranje cijena.
Iako veleprodajne cijene u određenim periodima "odlete u nebo", Blažević smiruje građane naglašavajući da se te oscilacije u pravilu ne prelijevaju izravno na račune kućanstava.
