Cijene smještaja na hrvatskoj obali u špici sezone tjeraju dio domaćih turista da traže alternative. Na Redditu se razvila živa rasprava o Balatonu kao jeftinijoj opciji, a iskustva su podijeljena.
Vrhunac turističke sezone na Jadranu mnogima je postao preskup. Dok se u sektoru bilježe last-minute rezervacije i popusti na smještaj i do 30 posto u pojedinim destinacijama i terminima, dio hrvatskih građana okreće se jeftinijim destinacijama. Na Redditu se ovih dana poveo živahan razgovor o Balatonu, mađarskom jezeru koje se nameće kao povoljnija alternativa skupom moru.
Jedan je korisnik objavio da s obitelji traži last-minute vikend iz Zagreba i da su mu cijene na Balatonu zapele za oko. "Tražimo nešto last minute ovaj tjedan za vikend iz Zagreba i razmišljamo o Balatonu. Koliko vidim, cijene smještaja su prilično niske. Bilo što na moru je, u skladu sa špicom sezone, malo izvan budžeta", napisao je.
Ekonomska računica ide u prilog Mađarskoj. Usporedba cijena hotelskog smještaja objavljena ovog ljeta pokazala je da je Balaton jeftiniji u svim analiziranim kategorijama. Pet noćenja za dvije osobe u hotelu s tri zvjezdice i doručkom na Balatonu stoji oko 301 tisuću mađarskih forinti (približno 825 eura). Usporediv boravak na hrvatskoj obali dosegne gotovo 423 tisuće forinti, odnosno oko 1.160 eura.
Odgovori na Redditu nisu bili nimalo jednoglasni. Neki su Balaton oštro kritizirali. "To je mutna baruština, nisam htio ni noge umočiti u to. Radije odi na Ohrid ako ti nije daleko", poručio je jedan komentator. Drugi je predložio: "Kakav Balaton. Put Karlovcu i kupanje na Korani!"
Korisnica koja je jezero posjetila prije otprilike mjesec dana nije bila oduševljena. "Jako dugo je plitka voda i mutna je, ja na kraju nisam zaplivala, ušla sam do bokova. Meni nije napet koncept kupanja u mutnoj vodi gdje kod ulaza pliva labud i raste šaš", opisala je. Jedan posjetitelj Balatonfenyvesa dodao je konkretnu mjeru: "Plićak je do gležnja nekih 60-70 metara od obale."
Ipak, ima i onih koji su se vratili zadovoljni. Obiteljski čovjek koji je na Balatonu boravio krajem lipnja podijelio je pozitivno iskustvo. "Plaže se plaćaju, ali su i uredne. Voda je mutna, ali nama je bilo super. Nema rezervacije mjesta jer mjesta ima za sve", napisao je. Posebno je istaknuo prihvatljive cijene hrane i pića: "Za 50 eura nas četvero se najelo i svatko je popio piće."
Iskusniji posjetitelji upozoravaju da iskustvo uvelike ovisi o dijelu jezera. "Južni Balaton je poznat po plitkim i prljavijim plažama. Nije ni izbliza ekskluzivan kao sjeverni dio", pojasnio je jedan komentator. Sjeverna obala, uz mjesta poput Balatonfüreda, poznata je po vinogradima i vinskom turizmu, a ističe se i poluotok Tihany s pogledom na jezero.
"Balaton je odličan za jednodnevni izlet u proljeće ili jesen. Tihany je predivan poluotok s pogledom na jezero i super je za prošetati se. Za kupanje - uvijek uspoređujem s našim morem i jednostavno ne", napisao je jedan korisnik, sažimajući stav da Balaton nije zamjena za Jadran, ali može biti sasvim drukčiji tip odmora.
Dok se dio turista okreće alternativama, na hrvatskoj obali bilježi se trend last-minute rezervacija. Direktor Kamping udruženja Hrvatske Adriano Palman sezonu ocjenjuje kao jako interesantnu i izazovnu, od rupa u bukingu do ultra last minute rezervacija i laganih preslagivanja tržišta. Što se tiče cijena u kampovima, kaže da je bilo nekih korekcija tamo gdje je pojedini kamp procijenio, ali da su to pojedinačni slučajevi, daleko od masovnog.
Barbara Marković, predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja, kaže da to nije iznenađenje. "Istina je da se ove godine više nego ikad smještaj popunjava last minute-om. Gosti ne gledaju samo cijenu smještaja, nego računaju ukupni trošak odmora, prijevoz, restorane, izlete, sadržaje. Male razlike vrlo često odluče hoće li tko odabrati Hrvatsku ili neku drugu mediteransku destinaciju", izjavila je.
Nakon što je proteklih mjesec dana obilazila Dalmaciju i Istru, Marković je primijetila da je u pojedinim destinacijama manje turista, a oni koji su došli ponašaju se drugačije - više vremena provode u smještaju i manje troše u restoranima. Upozorila je da se ne može očekivati da će gosti dolaziti samo zbog sunca i mora. "To bi trebalo biti ozbiljno upozorenje, da se ne može očekivati kako će turisti dolaziti samo zbog lijepog mora i sunca, jer danas jako dobro znaju što za svoj novac mogu dobiti u Hrvatskoj, a što u Italiji, Španjolskoj ili Crnoj Gori", poručila je.
Josipa Jutt Ferlan, predsjednica Udruženja hotelijera HGK, daje nešto optimističniju sliku hotelskog sektora. "Hoteli srednjih kapaciteta do 150 soba dobro su popunjeni i po solidnim cijenama. Trend je ultra last minute, što je i normalno jer je Hrvatska dostupnija kao destinacija pa se putovanje ne treba dugo planirati", komentirala je. Dodala je i da hoteli s cjelovitim sadržajima i konstantnom kvalitetom nemaju problema s bukingom.
Marković smatra da je ključni problem što se u mnogim destinacijama turizmom još uvijek ne upravlja na pravi način. "To nije organizacija nekoliko događanja, šetanje po sajmovima, tiskanje brošura i čekanje da sezona sama odradi svoje. Treba znati kakvog gosta želimo, kako razvijati ponudu, upravljati cijenama i biti konkurentan dugoročno. Mislim da je vrijeme da prestanemo živjeti od uvjerenja da smo Bogom dana destinacija. Turizam se danas planira, njime se upravlja i za svakog gosta se treba izboriti. Tko to prije shvati, bit će uspješniji", zaključila je.
