Dok toplinski val ne popušta, a požari haraju Europom, podaci Eurostata otkrivaju da Hrvatska ima znatno veći udio profesionalnih vatrogasaca od svih susjeda, a građani im vjeruju najviše od svih institucija.
0,43 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj su profesionalni vatrogasci, podatak je to Eurostata za prošlu godinu koji našu zemlju smješta na drugo mjesto u Europskoj uniji, odmah iza Grčke. Brojka dobiva na težini dok toplinski val ne popušta, a Državni hidrometeorološki zavod izdaje upozorenja za cijelu zemlju s temperaturama do 38 stupnjeva u Dalmaciji. Upravo su oni na prvoj crti obrane od sve češćih požara.
U cijeloj Europskoj uniji prošle je godine bilo registrirano oko 372.000 profesionalnih vatrogasaca, 0,18 posto ukupno zaposlenih. Grčka predvodi ljestvicu s udjelom od 0,47 posto. Na trećem mjestu nalazi se Portugal s 0,33 posto.
Usporedba sa susjedima dodatno naglašava hrvatski plasman. Mađarska je na 12. mjestu, Italija na 14., a Austrija pri samom dnu. Za Sloveniju podaci nisu dostupni, no procjene govore o približno 650 profesionalnih vatrogasaca.
Paradoksalno, zemlje koje su ovog ljeta najteže pogođene razornim požarima, Francuska i Španjolska, nalaze se tek na 16. i 17. mjestu prema udjelu profesionalnih vatrogasaca. Od početka ljeta požari su u Grčkoj, Francuskoj i Španjolskoj progutali oko pola milijuna hektara. Nizozemska zatvara ljestvicu sa samo 0,05 posto.
Hrvatska se, osim brojkama, može pohvaliti i nečim što se statistikom ne mjeri tako lako, povjerenjem građana. Prema podacima Hrvatske vatrogasne zajednice, vatrogasci su tijelo kojem građani najviše vjeruju. Njihov rad pozitivno ocjenjuje čak 97 posto ispitanih. Slijede Hrvatska gorska služba spašavanja i hitna pomoć.
Učestaliji toplinski valovi, produžena sušna razdoblja i ekstremni vremenski uvjeti čine posao vatrogasaca sve složenijim. Hrvatska pozicija pri samom vrhu Europe, mjerena udjelom profesionalno zaposlenih, pokazuje koliko takav sustav znači za sigurnost građana, infrastrukture i turističkih zona.
