Čak 89,1 posto mladih u dobi od 16 do 29 godina živi s roditeljima, što je najviši udio u Europskoj uniji, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku objavljeni na Međunarodni dan mladih.
Prosječna dob u kojoj mladi Hrvati napuštaju roditeljski dom dosegnula je 31,5 godina, što je najviši prosjek u cijeloj Europskoj uniji, pokazalo je najnovije statističko izvješće Državnog zavoda za statistiku objavljeno u srijedu, 12. kolovoza 2026. povodom Međunarodnog dana mladih. Čak 89,1 posto osoba u dobi od 16 do 29 godina još uvijek živi pod istim krovom s roditeljima, čime se Hrvatska čvrsto pozicionirala na neslavno prvo mjesto Unije.
Pri samom vrhu ljestvice, uz Hrvatsku, smjestile su se Grčka i Slovačka, a u obje zemlje mladi se od roditelja odvajaju s prosječno 30,9 godina. Slijede ih Španjolska i Italija s prosjekom od 30,2 godine. Podaci jasno ocrtavaju mediteranski obrazac kasnijeg osamostaljivanja koji se redovito povezuje s ekonomskim prilikama, stanjem na tržištu nekretnina i duboko ukorijenjenim kulturološkim normama.
Demografski trendovi koje donosi izvješće DZS-a još su zabrinjavajući. Prema Popisu stanovništva iz 2021. godine, osobe u dobi od 15 do 29 godina činile su tek 15,8 posto ukupnog stanovništva Hrvatske, dok je dva desetljeća ranije taj udio bio osjetno veći, 20,3 posto, što zorno ilustrira ubrzano starenje nacije i kontinuirani pad broja mladih.
Unatoč izazovima, naziru se i pozitivni pomaci. Stopa zaposlenosti mladih u Hrvatskoj u razdoblju od 2015. do 2025. porasla je s 35,5 na 43,6 posto, no i dalje zaostaje za prosjekom Europske unije gdje je u istom razdoblju zabilježen rast s 44,7 na 49 posto. Sličan napredak vidljiv je i na fronti nezaposlenosti, a stopa je među mladima pala s visokih 29,8 posto u 2015. na 12,7 posto u 2025. godini, dok je na razini cijele EU pad bio nešto blaži, s 17,6 na 11,7 posto.
Iseljavanje i dalje ostaje ključna tema. Tijekom 2025. godine iz Hrvatske se odselilo ukupno 37.485 osoba, a mladi u dobi od 15 do 29 godina činili su 11.232 od tog broja, odnosno gotovo trećinu svih iseljenih. Njihov udio porastao je u odnosu na razdoblje od prije deset godina, kada je iznosio 27,4 posto.
Obrazovna slika Hrvatske otkriva zanimljiv paradoks. Među osobama od 20 do 29 godina samo 2,7 posto njih nema završenu srednju školu, što je drastično ispod prosjeka EU-a od 13,6 posto, a čak 70 posto mladih Hrvata ima završeno srednjoškolsko obrazovanje, znatno iznad prosjeka Unije od 54,1 posto. No kad je riječ o visokom obrazovanju, Hrvatska s 27,3 posto osjetno zaostaje za europskim prosjekom od 32,3 posto.
Datum 12. kolovoza postao je simbol posvećenosti međunarodne zajednice stvaranju politika i programa koji podupiru mlade i njihove specifične potrebe. Ovogodišnji slogan Međunarodnog dana mladih, "Različiti konteksti, zajedničke težnje", ističe da mladi, bez obzira na različite životne okolnosti, dijele slične težnje prema kvalitetnijem obrazovanju, boljim prilikama za zapošljavanje i većoj uključenosti u društvo, zaključuju u DZS-u.
