Hrvatska neće blokirati katalonski kao službeni jezik EU
Ministarstvo vanjskih poslova uvjetovalo je svoj pristanak procjenom nadležnih službi Vijeća EU, dok katalonski mediji tvrde suprotno.
Ministarstvo vanjskih poslova uvjetovalo je svoj pristanak procjenom nadležnih službi Vijeća EU, dok katalonski mediji tvrde suprotno.
U četvrtak, 13. kolovoza 2026., hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da neće blokirati uvrštavanje katalonskog, baskijskog i galicijskog u popis službenih jezika EU-a, ali samo ako nadležne službe Vijeća EU-a utvrde da je španjolski zahtjev osnovan.
U odgovoru Hini, ministarstvo je istaknulo: "Hrvatska podržava načelo višejezičnosti i kulturnu raznolikost unutar Europske unije. U skladu s tim, ako nadležne službe Vijeća EU procijene da je zahtjev Španjolske opravdan, Hrvatska se neće protiviti uvrštavanju katalonskog, baskijskog i galicijskog jezika na popis službenih jezika EU."
Katalonske novine El Periódico ranije su tijekom dana izvijestile da je Hrvatska među državama članicama koje se protive priznavanju ta tri jezika. Prema tom mediju, zbog potrebne jednoglasnosti među svih 27 članica prijedlog zasad nema izgleda za usvajanje.
El Periódico navodi da su među državama koje su izrazile protivljenje ili ozbiljne rezerve i Njemačka, Finska, Švedska, Francuska te Austrija. Potporu prijedlogu više su ili manje otvoreno iskazale Belgija, Irska, Portugal, Rumunjska i Slovenija.
Španjolska lijeva vlada službeno je u kolovozu 2023. zatražila da katalonski, baskijski i galicijski dobiju status službenih jezika EU. Trenutno je 24 službenih jezika u Europskoj uniji, a među njima je i hrvatski.
Katalonski jezik koristi oko 10 milijuna ljudi, galicijski oko 2,4 milijuna, a baskijski oko 800.000. U dijelovima Španjolske, sva tri jezika već imaju status službenih ili su-službenih.
Prema ocjeni pravne službe Vijeća EU-a, za priznavanje tih jezika možda bi bilo nužno mijenjati europske ugovore. Europska komisija smatra da bi godišnji troškovi prevođenja i usmenog prevođenja na te jezike mogli iznositi 132 milijuna eura.
Španjolska se obvezala snositi te troškove, ali neke države strahuju da takva politička obveza ne bi bila dovoljno čvrsta ako bi u Madridu došlo do promjene vlasti. Prijedlog socijalističke vlade premijera Pedra Sancheza naišao je na protivljenje španjolske desne oporbe.
Katalonski dnevnik je izvijestio da je ovo pitanje zadnji put razmatrano u svibnju 2025., ali glasovanje nije održano jer je desetak država izrazilo sumnje.
