Hrvatska uvodi Dječju kuću za maloljetne žrtve seksualnog nasilja, osigurano 1,24 milijuna eura
Akcijski plan za suzbijanje seksualnog nasilja i uznemiravanja do 2027. predviđa i regionalne centre te dodatnu edukaciju policije i pravosuđa.
Akcijski plan za suzbijanje seksualnog nasilja i uznemiravanja do 2027. predviđa i regionalne centre te dodatnu edukaciju policije i pravosuđa.
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike predstavilo je završni Akcijski plan za suzbijanje seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja do 2027. godine. Dokument, koji uskoro ide u javno savjetovanje, predviđa niz konkretnih mjera za bolju zaštitu žrtava, a središnji projekt je osnivanje Dječje kuće za djecu koja su pretrpjela seksualno zlostavljanje.
Prema modelu Barnahus, koji se već primjenjuje u više europskih zemalja, Dječja kuća omogućit će da dijete na jednoj lokaciji dobije sve potrebne usluge, od forenzičkoga i medicinskog pregleda do psihološke podrške i pravne zaštite. Tako će se izbjeći ponavljana ispitivanja i dodatna traumatizacija žrtve, a dijete će svoj iskaz davati samo jednom.
"To je najviši stupanj zaštite prava i dobrobiti djeteta. Model Barnahus predstavlja veliki civilizacijski i medicinski iskorak jer sprječava sekundarnu viktimizaciju djece," izjavio je ministar Alen Ružić za Nacionalno Plus.
Provedba cijelog plana oslanja se na 1,24 milijuna eura osiguranih sredstava, navodi Riportal.
Osim središnje Dječje kuće, plan donosi i osnivanje specijaliziranih servisa za pomoć žrtvama u zagrebačkoj, riječkoj, splitskoj i osječkoj regiji. Poseban naglasak stavljen je na jačanje policijskih kapaciteta za otkrivanje seksualnog iskorištavanja djece putem interneta, područje koje postaje sve veći izazov.
Akcijski plan predviđa i dodatne programe edukacije za policijske službenike, suce i sve stručnjake koji rade sa žrtvama. Cilj je da prvi razgovor s djetetom uvijek vodi posebno obučeni službenik, a da čitav sustav pokaže veću razinu empatije i razumijevanja psihičkog stanja osoba koje su preživjele seksualno nasilje.
Vršiteljica dužnosti ravnateljice Uprave za socijalnu politiku Melita Čusek naglasila je da sve veći broj prijava seksualnog nasilja ne mora nužno odražavati porast kaznenih djela, već prije svega veće povjerenje žrtava u institucije, bolju informiranost građana i učinkovitiji rad policije. Potvrdila je i da se bilježi povećan broj otkrivenih počinitelja seksualnih delikata.
Žrtvama i svjedocima podršku kontinuirano pruža i Mreža podrške koju čini 11 organizacija civilnoga društva. Nacionalni pozivni centar dostupan je 24 sata na dan, uključujući vikende i blagdane, a prema podacima Ministarstva, žrtve seksualnih delikata čine oko 11 posto svih korisnika te mreže.