Hrvatski investicijski račun stiže 2027.: bez poreza na prinose i limitom do 200.000 eura
Novi zakon predviđa jednostavnije ulaganje na tržištu kapitala, a administrativne obveze preuzimaju ovlašteni posrednici.
Novi zakon predviđa jednostavnije ulaganje na tržištu kapitala, a administrativne obveze preuzimaju ovlašteni posrednici.
Ministarstvo financija objavilo je nacrt prijedloga Zakona o hrvatskom investicijskom računu (HRI), koji bi građanima od 1. siječnja 2027. omogućio ulaganje u vrijednosne papire bez plaćanja poreza na ostvarene prinose i uz znatno manje birokratskih prepreka.
Prema informacijama koje donosi Tportal, novi financijski instrument trebao bi potaknuti male ulagače da dio štednje usmjere na domaće tržište kapitala, a istovremeno pojednostaviti dosad složen porezni tretman povremenih ulaganja u dionice, obveznice i druge instrumente.
Hrvatski investicijski račun moći će otvoriti svaki punoljetni građanin, a roditelji i za maloljetnu djecu. Ugovaranje će biti moguće u bankama, investicijskim društvima i kod drugih ovlaštenih posrednika. Svaka fizička osoba može imati samo jedan takav račun, a cjeloživotni limit uplata iznosi 200.000 eura.
Ako ulagač pet godina samo uplaćuje sredstva i ne podiže ih, taj se limit povećava za dodatnih 50.000 eura, čime ukupni iznos može dosegnuti 250.000 eura. Pritom se ostvareni prinosi, dividende i kamate ne uračunavaju u limit, on obuhvaća isključivo vlastite uplate.
Najveća pogodnost jest potpuno oslobađanje od poreza na dohodak od kapitala. Kupnja i prodaja financijskih instrumenata, reinvestiranje dobiti te primanje dividendi i kamata unutar računa neće stvarati poreznu obvezu. Isto vrijedi i za isplate, sredstva se mogu podići u bilo kojem trenutku bez oporezivanja, neovisno o iznosu.
Zakon uvodi i jednu specifičnost u odnosu na slične modele u Europskoj uniji: minimalno 20 posto ulaganja mora biti usmjereno u vrijednosne papire domaćih izdavatelja na Zagrebačkoj burzi. Cilj je jačanje likvidnosti i razvoja hrvatskog tržišta kapitala.
Dosadašnje obveze vođenja detaljne evidencije transakcija, prikupljanja podataka i obračuna dobiti i gubitaka za svaku pojedinu kupnju i prodaju prelaze na ovlaštene posrednike. Građani će tako biti oslobođeni većine birokratskih poslova, što bi trebalo ukloniti jednu od ključnih prepreka za ulazak malih ulagača na tržište.
Registar svih uplata i isplata vodit će Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD), a provedbu i nadzor nad zakonom provodit će Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), koja je sudjelovala i u izradi prijedloga.
U Ministarstvu financija procjenjuju da bi u prve dvije godine primjene građani putem HRI-a mogli uložiti između 200 i 600 milijuna eura. Osim pojednostavljenja ulaganja, namjera je potaknuti financijsku pismenost, ojačati domaća ulaganja i povećati sudjelovanje građana na tržištu kapitala.
Javno savjetovanje o nacrtu zakona otvoreno je do 23. kolovoza 2026., a plan je da propis stupi na snagu 1. siječnja 2027. godine. Ako prijedlog bude prihvaćen u sadašnjem obliku, Hrvatska će dobiti jedan od porezno najizdašnijih modela takve vrste u Europskoj uniji.