Hrvatski minimalac 1.050 eura: Gdje smo u Europi?
Eurostat je objavio nove podatke za drugu polovicu 2026. godine. Nominalni iznosi stavljaju Hrvatsku u zlatnu sredinu, ali slika se mijenja kad se u obzir uzme kupovna moć.
Eurostat je objavio nove podatke za drugu polovicu 2026. godine. Nominalni iznosi stavljaju Hrvatsku u zlatnu sredinu, ali slika se mijenja kad se u obzir uzme kupovna moć.
Prema najnovijem izvještaju Eurostata, statističkog ureda Europske unije, za drugu polovicu 2026., hrvatska bruto minimalna plaća iznosi 1.050 eura. Taj nas iznos smješta u sredinu europske ljestvice, no prava vrijednost minimalca otkriva se tek kada se usporedi stvarna kupovna moć građana u različitim državama.
Raspon minimalnih primanja diljem kontinenta je golem. Na samom vrhu nalazi se Luksemburg s 2.771 eurom bruto mjesečno. Unutar granica EU-a, najniži iznos ima Bugarska, gdje radnici dobivaju 620 eura. Kada se pogledaju sve zemlje obuhvaćene analizom, na dnu ljestvice je Ukrajina sa svega 169 eura.
Uz Luksemburg, još četiri države prelaze prag od 2.000 eura: Irska (2.391 euro), Njemačka (2.343 eura), Nizozemska (2.338 eura) i Belgija (2.234 eura). Francuska im je za petama s 1.867 eura. S druge strane, više od polovice promatranih zemalja, njih 15, ima minimalac niži od 1.000 eura. Među njima je i sedam kandidatkinja za članstvo u EU-u. Zanimljivo je da čak četiri od tih kandidatkinja, Srbija (743 eura), Crna Gora (670 eura), Sjeverna Makedonija (624 eura) i Turska (621 euro), imaju veću minimalnu plaću od Bugarske, koja je punopravna članica Unije.
Hrvatska se sa svojih 1.050 eura nalazi u skupini zemalja s iznosima između 1.000 i 2.000 eura. Tu su još Slovenija (1.482 eura), Španjolska (1.425 eura), Litva (1.153 eura), Poljska (1.119 eura), Cipar (1.088 eura) te Grčka i Portugal s po 1.073 eura.
Kada se nominalne brojke pretvore u standard kupovne moći (PPS), umjetnu jedinicu koja pokazuje koliko se dobara i usluga može kupiti, poredak se znatno mijenja. Njemačka tada preuzima vodeću poziciju s 2.164 PPS-a, ispred Luksemburga (2.108 PPS-a) i Nizozemske (2.023 PPS-a).
Unutar Europske unije, najslabiju kupovnu moć od minimalca imaju Estonija (935 PPS-a) i Latvija (938 PPS-a). Neke zemlje kandidatkinje, poput Sjeverne Makedonije (1.142 PPS-a) i Srbije (1.094 PPS-a), u ovoj usporedbi prestižu čak sedam članica EU-a, među kojima su Malta, Slovačka, Mađarska i Češka. Najveći skok na ljestvici kupovne moći ostvarile su Rumunjska, koja je s 20. skočila na 12. mjesto, i Sjeverna Makedonija, koja je napredovala s 24. na 16. poziciju.
Od ukupno 29 obuhvaćenih europskih država, u razdoblju između siječnja i srpnja 2026. godine samo ih je osam podiglo minimalnu plaću u domaćoj valuti. Predvodnik rasta je Sjeverna Makedonija s povećanjem od 6,9 posto. Slijede je Rumunjska i Estonija s rastom od po 6,8 posto, Belgija s 5,8 posto, Grčka s 4,5 posto, Luksemburg s 2,5 posto, Francuska s 2,4 posto te Nizozemska s 1,9 posto.
U svim ostalim zemljama minimalac je ostao zamrznut, što je posebno teško pogodilo radnike u državama s visokom inflacijom. Dok je u europodručju inflacija u istom razdoblju iznosila 3,2 posto, na Malti je dosegnula 8,2 posto, na Cipru 5,4 posto, a u Nizozemskoj 4,7 posto. Ekstreman je primjer Turske, koja je od prosinca 2025. do lipnja 2026. zabilježila rast cijena od 17,8 posto. Budući da se ondje minimalac usklađuje samo jednom godišnje, a gotovo 40 posto svih zaposlenih prima upravo taj iznos, gubitak kupovne moći je dramatičan.
Pet članica Europske unije, Italija, Danska, Švedska, Austrija i Finska, i dalje nemaju zakonski propisanu minimalnu plaću.
