Jemenski Hutiji ispalili su u nedjelju, 26. srpnja 2026., balističke projektile i bespilotne letjelice na saudijska naftna postrojenja u lukama Yanbu i Jizan, ciljajući objekte koji pripadaju Aramcu, najvećoj naftnoj kompaniji na svijetu. Saudijska civilna zaštita potvrdila je da su sirene za uzbunu odjekivale više puta u ranim jutarnjim satima u oba grada, no saudijska vlada nije dala daljnje komentare o eventualnoj šteti.
Spirala napada i protunapada
Huti napad na saudijsko tlo izravan je odgovor na saudijske zračne udare koji su kasno u subotu, 25. srpnja, pogodili Hodeidu, strateški grad na jemenskoj obali Crvenog mora. Brigadni general Yahya Saree, vojni glasnogovornik Hutija, objavio je u unaprijed snimljenom priopćenju da je napad ciljao Aramcova postrojenja u Yanbu i Jizanu. Oko toga što je točno pogođeno u Hodeidi postoje oprečne verzije: glasnogovornik Huti-vodjenoga ministarstva zdravstva Anees al-Asbahi tvrdi da su udari pogodili luku i državnu telekomunikacijsku korporaciju te da su ranjene dvije osobe, dok saudijska koalicija inzistira da nije udarila luku, već "legitimne vojne ciljeve" u pokrajini Hodeida koji su bili "povezani s prijetnjama trgovačkim brodovima u Crvenom moru".
Prijetnja blokadom Bab el-Mandeba
Hutiji su prethodnih dana ciljali dva saudijska naftna tankera u Crvenom moru, a sada prijete zatvaranjem tjesnaca Bab el-Mandeb za brodove povezane sa Saudijskom Arabijom. Taj tjesnac, smješten na južnom vrhu Arapskog poluotoka, ključna je pomorska točka koja spaja Crveno more s Adenskim zaljevom, a kroz njega prolazi oko 12 posto svjetske trgovine i četvrtina globalnog kontejnerskog prometa. Mahdi al-Mashat, šef Huti-vodjenoga Vrhovnog političkog vijeća koje upravlja pobunjeničkim područjima u Jemenu, jasno je postavio uvjet za povlačenje prijetnje blokadom:
"Ništa manje od okončanja agresije i ukidanja blokade, inače je to sve iluzija i fatamorgana."
Širi regionalni požar
Eskalacija u Jemenu odvija se usporedo s već razbuktanim sukobom između SAD-a i Irana. Prema pisanju Reutersa, rat se sada širi na Crveno more i Kaspijsko more, dok u Zaljevu vlada privremeni mir jer SAD za sada odustaje od novih udara na Iran. Prethodnih 13 uzastopnih noći američka vojska napadala je ciljeve u Iranu, no u noći sa subote na nedjelju nije bilo prijavljenih udara. Iransko ministarstvo zdravstva potvrdilo je mirnu noć, a glasnogovornik Hossein Kermanpour napisao je na mreži X: "Iran je imao mirnu noć."
Kaspijsko more kao nova fronta
U subotu je Iranu stigla i vijest o napadu na vlastiti trgovački brod u Kaspijskom moru. Iranska strana optužila je Ukrajinu za napad u kojemu je jedna osoba poginula, a jedna ranjena. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi rekao je da je o tome razgovarao s visokom predstavnicom EU za vanjsku politiku Kajom Kallas, a Kijevu je uručena diplomatska nota. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenski ranije je na mreži X napisao da je Ukrajina "postigla vrlo jake rezultate dalekometnim udarima u Kaspijskom moru, uključujući plovila koja se koriste u vojnim teretnim pošiljkama koje uključuju Iran."
Diplomatski signali i sljedeći koraci
Unatoč vojnoj eskalaciji, Araghchi je u intervjuu za iransku državnu tiskovinu pozvao na "diplomaciju i dijalog" za rješavanje jemenskog sukoba bez "vojnih konfrontacija". Istovremeno, izraelski premijer Benjamin Netanyahu planira sljedeći tjedan posjetiti Washington i u utorak, 28. srpnja, sastati se s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, što će biti njihov prvi susret od veljače 2026., kada je rat i počeo. Prema dostupnim podacima, rat je do sada odnio više od 3.400 života u Iranu, 18 američkih vojnika, 24 civila u Izraelu i više od 4.000 ljudi u Libanonu, gdje Hezbolah djeluje u potpori Iranu.