Uroš Staletović za Kurir televiziju objasnio je kako pravilno reagirati kad primijetimo da se netko utapa, a spasilac nije u blizini. Naglasak je na vlastitoj sigurnosti i korištenju plutajućih predmeta.
Ljetna sezona je na vrhuncu, a gužve na kupalištima, rijekama i moru svakodnevno donose i potencijalno opasne situacije. Iako je prvi instinkt mnogih da odmah uskoče i pomognu osobi u nevolji, upravo u toj reakciji krije se najveća zamka. Uroš Staletović, instruktor spašavanja na vodi, u razgovoru za Kurir televiziju upozorio je na ključne greške koje nestručne osobe čine prilikom pokušaja spašavanja, a koje mogu dovesti do dvostruke tragedije.
Staletović je istaknuo važnost informiranja o uvjetima na kupalištu prije ulaska u vodu. "Svako kupalište ima svoje radno vrijeme i važno je informirati se kada su spasioci na dužnosti", rekao je. Kao primjer sigurnog kupališta naveo je Adu Ciganliju u Beogradu. Upozorio je da ljudi često dolaze izvan radnog vremena spasilačke službe, bilo rano ujutro ili kasno navečer, kako bi izbjegli gužve i vrućine, ne razmišljajući o tome da u tom trenutku nema tko reagirati u slučaju nezgode. Spasioce je najlakše prepoznati po njihovim pozicijama na spasilačkim kulama i karakterističnim uniformama, najčešće žutim majicama.
Instruktor je posebno naglasio da je prioritet uvijek sigurnost onoga tko pomaže. "Najvažnije je da ne ugrožavamo vlastiti život", upozorio je Staletović. Objasnio je da je svaka akcija spašavanja inherentno opasna i za spasioca. Osoba koja se utapa može u određenoj fazi panike postati izrazito agresivna i instinktivno se hvatati za sve što joj je nadohvat ruke. "Dešavalo se da čak i dijete u takvoj situaciji može savladati odraslog čovjeka koji želi pomoći, pa na kraju dobijemo dvije žrtve", ispričao je. Zato je ključno realno procijeniti vlastite plivačke sposobnosti i poznavanje tehnika spašavanja prije bilo kakve intervencije.
Umjesto direktnog fizičkog svladavanja unesrećenog, Staletović savjetuje korištenje bilo kakvog plutajućeg predmeta. "Najbolje je koristiti neko sredstvo koje pluta na vodi, kako ne bismo direktno fizički svladavali davljenika", rekao je. To može biti daska za plivanje, lopta, pa čak i plutajući madrac. Cilj je osobi u nevolji pružiti oslonac da se održi na površini dok ne stigne stručna pomoć. Istovremeno, svatko može bez odlaganja nazvati hitne službe, vatrogasce ili policiju. Ako ste siguran i iskusan plivač te procijenite da se ne radi o fazi aktivnog utapljanja, već primjerice o grču, moguće je uspostaviti verbalnu komunikaciju i pružiti kontroliranu pomoć.
Kada se unesrećeni izvuče iz vode, često dolazi do novih pogrešaka. Staletović je jasan: "Ljudi koji nisu medicinski radnici ne bi trebali samostalno davati lijekove niti ih preporučivati na svoju ruku." Umjesto toga, osnovna prva pomoć koju svatko može pružiti uključuje izmicanje osobe s direktnog sunca, smještanje u hladniji ili zamračen prostor te stavljanje hladnih obloga na vrat i glavu. Potrebno je ponuditi dovoljno tekućine. Kod blažih sunčanica, simptomi poput glavobolje i mučnine trebali bi se povući nakon odmora. Najvažnije je ostati smiren i pružiti osnovnu pomoć dok ne stigne stručna intervencija.
Njegovi savjeti dolaze u trenutku kada su mediteranska ljetovališta prepuna turista. Kako je Kurir ranije izvijestio, dramatičan događaj odigrao se u mjestu Letojani na Siciliji, gdje je državljaninu Velike Britanije pozlilo nakon izlaska iz mora. Brzom reakcijom liječnice iz Beograda koja se zatekla na plaži, pružena mu je prva pomoć do dolaska hitne službe koja ga je prevezla u bolnicu.
