Irak u financijskom slomu: Izvoz nafte pao 75%
Irački ministar nafte Hayan Abdul-Ghani potvrdio je da zemlja izvozi tek četvrtinu prijeratnih količina nafte, što je izazvalo ozbiljne probleme s likvidnošću i kašnjenje plaća državnim službenicima.
Irački ministar nafte Hayan Abdul-Ghani potvrdio je da zemlja izvozi tek četvrtinu prijeratnih količina nafte, što je izazvalo ozbiljne probleme s likvidnošću i kašnjenje plaća državnim službenicima.
Irak bilježi dramatičan pad izvoza nafte od 75 posto, što je izravna posljedica dugotrajne blokade tjesnaca Hormuz i regionalnih vojnih eskalacija. Ovu zabrinjavajuću brojku u subotu je na konferenciji za novinare u Bagdadu iznio irački ministar nafte Hayan Abdul-Ghani, upozorivši na ozbiljnu financijsku krizu koja potresa cijelu zemlju.
Prema njegovim riječima, Irak trenutno izvozi samo oko 25 posto količina koje su bile uobičajene prije izbijanja regionalnih neprijateljstava 28. veljače 2026. godine. Prije krize, Irak je dnevno izvozio približno 3,5 milijuna barela sirove nafte, što je činilo glavni izvor državnih prihoda.
Naglo smanjenje prihoda od nafte dovelo je do akutne nestašice likvidnosti u saveznoj vladi. Posljedica toga su sve veća kašnjenja u isplati plaća zaposlenicima u javnom sektoru. Ministar Abdul-Ghani potvrdio je da se nafta trenutno prodaje uz velike cjenovne ustupke, znatno ispod osnovne cijene zacrtane u državnom proračunu, što dodatno produbljuje proračunski deficit.
Vlada u Bagdadu suočava se i s pitanjem odštete za strane energetske kompanije. Abdul-Ghani je pojasnio da će Irak nadoknaditi štetu nastalu uslijed napada koji potječu s iračkog teritorija. Međutim, vlada se pravno ogradila od odgovornosti za štete uzrokovane stranim vojnim udarima ili širim borbenim djelovanjima koja su izvan državne kontrole.
Kako bi smanjio ovisnost o Perzijskom zaljevu i blokiranom Hormuzu, iračko Ministarstvo nafte ubrzano razvija infrastrukturu za kopneni izvoz. Prioritet su projekti proširenja i izgradnje naftovodnih koridora koji bi povezivali južna proizvodna čvorišta sa Sredozemljem.
Planirane rute uključuju pravce prema turskoj luci Ceyhan, sirijskom terminalu Baniyas te jordanskoj luci Aqaba. Dugoročni planovi predviđaju i tranzit prema Crvenom moru preko teritorija Jordana. Iako je Bagdad vodio diplomatske pregovore s Iranom o dopuštanju prolaska iračkih tankera kroz Zaljev, operativni dogovor još nije postignut.
Ovakvi poremećaji na jednom od ključnih svjetskih naftnih čvorišta imaju potencijal utjecati na globalne cijene energenata, a time neizravno i na opskrbu i cijene u Europskoj uniji.
