Iran i Oman na korak do dogovora o Hormuzu
Teheran poručuje da raniji status strateškog tjesnaca više nije prihvatljiv i traži kompenzaciju od Washingtona, dok UAE prijavljuje novi napad na svoj brod.
Teheran poručuje da raniji status strateškog tjesnaca više nije prihvatljiv i traži kompenzaciju od Washingtona, dok UAE prijavljuje novi napad na svoj brod.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi izjavio je u subotu da su Iran i Oman "vrlo blizu" postizanju dogovora o novoj, privremenoj pomorskoj ruti kroz Tjesnac Hormuz. Ipak, naglasio je da potpuno ponovno otvaranje ovog strateškog prolaza, ključnog za globalni transport nafte, ostaje uvjetovano širim okolnostima, uključujući osiguravanje kompenzacije za ono što Teheran smatra američkim kršenjima Islamabadske memoranduma o razumijevanju.
Araqchi je pojasnio da ranija shema razdvajanja brodskog prometa kroz tjesnac više nije prihvatljiva Iranu. Dodao je kako dvije zemlje, koje se nalaze na suprotnim obalama tjesnaca, raspravljaju o privremenoj ruti dok se ne riješe tehnička i pravna pitanja vezana za trajno rješenje. Vijest o približavanju dogovora dolazi u jeku petomjesečnog sukoba između Irana i Sjedinjenih Država, koji je započeo američkim i izraelskim napadima na Iran 28. veljače 2026. godine.
Prema informacijama Reutersa, prijedlog dogovora između Irana i Omana, koji se smatra ključnim za okončanje sukoba, predviđao bi da Teheran dobije kontrolu nad brodovima koji kroz tjesnac ulaze u Perzijski zaljev. To bi bio jedan od najvećih ustupaka Iranu do sada. Ipak, američki dužnosnici su više puta inzistirali da nikada neće pristati na iransku kontrolu nad najvažnijom svjetskom trgovačkom rutom za opskrbu energentima.
Istoga dana, UAE su objavili da je Iran projektilom gađao brod povezan s njihovom državnom naftnom kompanijom dok je prolazio Tjesnacem Hormuz. U napadu nije bilo ozlijeđenih. Iranske vlasti zasad nisu komentirale optužbu, a zanimljivo je da su iranski mediji prenijeli izvješće UAE-a, ali su izostavili dio u kojem se Iran izravno okrivljuje za napad.
Napadi na brodove u tjesnacu nisu rijetkost od početka sukoba. Kompanija Abu Dhabi National Oil Company, jedan od najvećih svjetskih proizvođača energije, priopćila je u petak da je čak 15 njezinih brodova pogođeno u, kako su naveli, ničim izazvanim napadima tijekom prolaska tjesnacem. U tim incidentima poginuo je jedan član posade, a ranjeno ih je 20. Iranski mediji često izvještavaju o napadima na brodove za koje tvrde da su prekršili iranske direktive, ne precizirajući pritom da Iran stoji iza tih napada.
Anonimni američki dužnosnik izjavio je za Reuters u petak da postoji napredak između Omana i Irana po pitanju tjesnaca te da se uskoro očekuje dogovor. "Jednom kada bude objavljen dogovor o obnovi komercijalnog prometa bez prepreka, Sjedinjene Države će ukinuti blokadu iranskih luka", rekao je dužnosnik, dodavši kako će američke akcije i dalje biti "temeljene na učinku i vezane uz provedbu iranskih obveza".
Međutim, glasnogovornik Iranske revolucionarne garde, Hossein Mohebbi, poručio je u subotu putem novinske agencije Tasnim da ponovno otvaranje Tjesnaca Hormuz ovisi isključivo o tome hoće li Washington prihvatiti iranske uvjete, a ne o pregovorima s Omanom. "Kad god Sjedinjene Države prihvate iranske uvjete, Tjesnac Hormuz će sigurno biti ponovno otvoren", izjavio je Mohebbi, ne preciziravši o kojim se uvjetima radi, ali je naglasio da se Washington mora prestati miješati u regionalni pregovarački proces.
Tjesnac Hormuz, kroz koji je prije rata prolazila petina svjetskih pošiljki nafte i plina, postao je žarište sukoba. Iran je koristio neprijateljstva kako bi opravdao naplatu carine tankerima, a pucanje na brodove koji pokušavaju proći bez dozvole ozbiljno je poremetilo globalne isporuke. Posljedica su skok cijena energenata i poticanje inflacije.
Uz napade u Hormuzu, pojačani su i napadi jemenskih saveznika Irana, Hutija, koji su gađali brodove na drugom naftnom čvorištu, između Crvenog mora i Adenskog zaljeva, s druge strane Arapskog poluotoka. Iako vijest nema izravne veze s Hrvatskom, eventualno smirivanje situacije i ponovno otvaranje tjesnaca izravno bi utjecalo na smanjenje globalnih cijena energije, a time i na ublažavanje inflatornih pritisaka u eurozoni.