Eskalacija sukoba na Bliskom istoku: zajednički udari SAD-a i Saudijske Arabije na proiranske snage usmrtili najmanje 20 ljudi, Trump prijeti "dobrom batinom", Iran pak upozorava na opasne posljedice.
Iransko ministarstvo vanjskih poslova najoštrije je u srijedu, 29. srpnja 2026., osudilo zajedničke zračne napade Sjedinjenih Država i Saudijske Arabije na irački teritorij. U priopćenju koje prenosi ruska državna agencija TASS navodi se kako su ovi napadi "jasno zadiranje u nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet Iraka, grubo kršenje Povelje UN-a i temeljnih normi međunarodnog prava".
"Ministarstvo vanjskih poslova Islamske Republike Iran najoštrije osuđuje agresivne napade Sjedinjenih Država i Saudijske Arabije na niz područja Iraka. Ovi napadi predstavljaju jasno zadiranje u nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet Iraka, grubo kršenje stavka 4. članka 2. Povelje Ujedinjenih naroda i temeljnih normi međunarodnog prava, te služe interesima Sjedinjenih Država i cionističkog režima, s ciljem širenja razmjera rata i sukoba u regiji zapadne Azije."
Teheran je poručio i da Washington i Rijad snose odgovornost za "opasne posljedice ovih kriminalnih, neljudskih i provokativnih djelovanja".
Zračni udari u Iraku uslijedili su samo nekoliko sati nakon što su snage Iranske revolucionarne garde (IRGC) u utorak navečer, 28. srpnja, lansirale balističke projektile na američku bazu u Jordanu. Američka vojska priopćila je da su svi projektili presretnuti, no predsjednik Donald Trump odgovorio je odlučno. U telefonskom intervjuu za Fox News kazao je: "Dat ćemo im dobru batinu. Udarit ćemo jako, oni će dobiti batine."
Zajedničke američko-saudijske snage zatim su izvele udare na više lokacija povezanih s proiranskim Narodnim mobilizacijskim snagama (PMF) diljem Iraka, uključujući Mosul i provinciju Ninivu. Prema podacima samog PMF-a koje prenosi Abu Ali Express, poginulo je najmanje 20 osoba, a 32 su ranjena. Rane informacije France Infoa i AFP-a govorile su o deset žrtava, ali su brojke naknadno rasle. Irački premijer Zaydi, koji je na čelu Vijeća za nacionalnu sigurnost, sazvao je hitan sastanak i ocijenio da su napadi "kršenje suvereniteta i podrivaju stabilnost".
Nakon što su se pojavile informacije američkog lista New York Times o niskim zalihama presretača za sustav Patriot, Trump je u ponedjeljak 27. srpnja novinarima odbacio takve tvrdnje: "Imamo puno streljiva, različitih vrsta. Biden je dao dosta Ukrajini, pa nadoknađujemo zalihe, ali imamo puno. Imamo puno i materijala srednjeg dometa, mislim, više nego što bismo mogli iskoristiti, bez obzira što se dogodi." Američki zapovjednik za Bliski istok, general Brad Cooper, prema Axiosu je ipak ranije preporučio stanku u napadima kako bi se sačuvale zalihe.
Obnova neprijateljstava odmah se odrazila na tržište energenata. Cijena barela Brent nafte porasla je 3,39 posto na 86,94 dolara, dok je WTI nafta dosegnula 82,17 dolara nakon skoka od 3,67 posto, izvještava France Info. Eskalacija dodatno ugrožava opskrbu "crnim zlatom" jer Iran već dulje vrijeme blokira Hormuški tjesnac, ključni prolaz za naftne tankere. Prema turskoj agenciji Anadolu, Teheran inzistira na većoj kontroli nad tim plovnim putom, dok SAD i europski saveznici ne pristaju na ustupke. Zbog toga, kako ocjenjuje Bloomberg, sukob bi se mogao odužiti na mjesece.
Iranska državna televizija objavila je da su Sjedinjene Države u srijedu bombardirale grad Piranshahr na sjeverozapadu zemlje, blizu granice s Irakom. Prema iranskom izvješću, pogođeno je nenaseljeno područje i nije bilo žrtava. Washington tu informaciju do zaključenja ovog teksta nije ni potvrdio ni demantirao. Ako se pokaže točnom, bio bi to prvi izravni američki napad na iransko tlo od početka aktualne krize.
Dodatnu neizvjesnost unosi izvješće iranskih medija, koje su ubrzo i obrisali, o četvorici pripadnika IRGC-a stradalih u zajedničkom američko-saudijskom udaru na grad Karbalu. Riječ je o Ali-Asgaru Astaneu, Abolfazlu Moteqiju, Mortazi Akbariju i Amiru Abbasu Deram-Furušu, doznaje Abu Ali Express. Ostali izvori zasad nisu potvrdili te gubitke, pa ostaje otvoreno jesu li elitni iranski časnici doista bili među žrtvama.
U međuvremenu, jemenski ministar informiranja Muammar Al-Iryani izjavio je za AFP da proiranski Huti planiraju nametnuti naknade brodovima koji prolaze Crvenim morem i tjesnacem Bab el-Mandeb. To bi, prema njegovim riječima, bilo "opasno širenje sukoba" kojim bi se jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih koridora pretvorio u izvor financiranja vojnih aktivnosti te milicije.
Prema informacijama koje je prikupio Bloomberg, američki, europski i iranski dužnosnici smatraju da će borbe potrajati mjesecima. Iran vjeruje da može izdržati dugu pomorsku blokadu i da će Trump izbjeći širi rat zbog opasnosti od poremećaja globalnih energetskih tržišta i regionalne eskalacije. Administracija u Washingtonu pak ne očekuje da će predsjednik popustiti dok Teheran ne odustane od zahtjeva za proširenom kontrolom Hormuza, ostavljajući obje strane u pat poziciji s povremenim vojnim razmjenama.
