HR EN DE
NEWS SPORT BIZNIS SCENA LIFESTYLE TECH

IRB u međunarodnom projektu MIRAMAR istražuje višestruke pritiske na Jadran

U sklopu međunarodnog projekta MIRAMAR, hrvatski znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković istražuju kako klimatske promjene, mikroplastika i buka zajedno utječu na morski ekosustav, a jedno od rješenja vide u obnovi livada morskih cvjetnica.

Foto: Wikipedia (Institut Ruđer Bošković)
Ukratko
  • Institut Ruđer Bošković sudjeluje u međunarodnom projektu MIRAMAR za istraživanje višestrukih pritisaka na Jadran.
  • Znanstvenici mjere temperaturu, salinitet, mikroplastiku, podvodnu buku i prate invazivne vrste na zapadnoj obali Istre.
  • Jedno od ključnih rješenja je obnova livada morskih cvjetnica koje stabiliziraju dno i pohranjuju ugljik.
  • Projekt okuplja osam partnera iz šest mediteranskih zemalja i traje od travnja 2025. do kraja 2027. godine.

Institut Ruđer Bošković (IRB) sudjeluje u međunarodnom projektu MIRAMAR čiji je cilj istražiti kako se različiti ljudski i klimatski pritisci preklapaju i utječu na Jadransko more. Projekt okuplja osam partnera iz šest mediteranskih zemalja, a istraživanja na zapadnoj obali Istre provode se od travnja 2025. do kraja 2027. godine.

Ne djeluju pojedinačno, već udruženi

Suradnica na projektu Mia Knjaz iz Centra za istraživanje mora IRB-a pojasnila je zašto je ključno razumjeti ukupni učinak svih pritisaka. "Svjesni smo da čovjek na različite načine djeluje na morske ekosustave i da je to djelovanje često štetno. Međutim, klimatske promjene, buka, svjetlosno onečišćenje, kemijska onečišćivala, invazivne vrste i morski otpad ne djeluju pojedinačno. Morski organizmi izloženi su većem broju pritisaka istodobno, a njihov zajednički učinak moramo bolje razumjeti", rekla je Knjaz.

Znanstvenici stoga na terenu istraživačkim brodom prikupljaju uzorke morske vode i sedimenta te bilježe prisutne organizme. Mjere se temperatura, salinitet i pH-vrijednost mora, analizira mikroplastika u vodi, sedimentu i na plažama, prate invazivne vrste te bilježe razine podvodne buke, svjetlosnog onečišćenja i kemijskih onečišćivala.

Od terena do laboratorija: "Mnogo mozganja"

Nakon povratka na kopno slijedi dugotrajna obrada prikupljenog materijala. "Terenski rad samo je prvi korak. Nakon njega slijede sati rada u laboratoriju, analiza rezultata, rad na računalu i mnogo mozganja. Tek povezivanjem svih podataka možemo razumjeti što se u moru doista događa", navela je Knjaz.

Povezivanjem svih tih podataka znanstvenici će pokušati utvrditi koji se pritisci pojavljuju zajedno, koliko su snažni i kako njihov zbroj utječe na pojedina staništa. Istraživanja se ne provode samo na Jadranu, već na ukupno devet područja diljem Sredozemlja.

Obnova morskih cvjetnica kao prirodno rješenje

Cilj projekta MIRAMAR nije samo dijagnosticirati probleme, već i razviti konkretna rješenja temeljena na prirodnim procesima. Jedna od ključnih mjera je obnova livada morskih cvjetnica. "Zato obnova morskih cvjetnica ne rješava samo jedan problem. Ona može vratiti izgubljeno stanište autohtonih vrsta, povećati bioraznolikost, stabilizirati morsko dno i pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena. Takva mjera koristi i prirodi i ljudima, a prirodno se uklapa u ekosustav", istaknula je Knjaz.

Ove morske biljke imaju višestruku korist: stabiliziraju dno, ublažavaju udare valova, povećavaju bioraznolikost i služe kao prirodni spremnici ugljika, čime izravno pomažu u borbi protiv klimatskih promjena.

Međunarodna suradnja od Istre do Albanije

Projekt MIRAMAR koordinira Sveučilište u Sieni, odnosno njihov tim Plastic Busters. Uz IRB, u projektu sudjeluje niz uglednih institucija: Mediterranean Information Office for Environment, Culture and Sustainable Development iz Grčke, Španjolsko nacionalno istraživačko vijeće i Španjolski institut za oceanografiju, Helenski centar za istraživanje mora, Zoološka postaja Anton Dohrn iz Italije, Ministarstvo turizma i okoliša Albanije te Korzikanski ured za okoliš iz Francuske.

Česta pitanja
Što je projekt MIRAMAR? +
To je međunarodni znanstveni projekt koji istražuje višestruke pritiske na morski ekosustav Sredozemlja, s ciljem razvoja mjera zaštite i obnove. Traje od travnja 2025. do kraja 2027. godine.
Koja je uloga hrvatskih znanstvenika u projektu? +
Znanstvenici iz Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković provode terenska istraživanja i analize na području zapadne obale Istre, mjereći parametre poput temperature, saliniteta, mikroplastike i podvodne buke.
Zašto je važna obnova morskih cvjetnica? +
Obnova livada morskih cvjetnica pomaže stabilizirati morsko dno, povećava bioraznolikost, vraća staništa autohtonim vrstama i pomaže u pohrani ugljika, čime se ublažavaju klimatske promjene.
Koji sve pritisci ugrožavaju Jadran? +
Prema istraživanjima, na Jadran istovremeno djeluju klimatske promjene, kemijska onečišćenja, mikroplastika, morski otpad, podvodna buka, svjetlosno onečišćenje i invazivne vrste.

Prijavi se

Za komentiranje je potrebna prijava ili registracija.

Komentari (0)
Nema komentara. Budi prvi!
Traži
Popularno
Nedavno pretraživano
helsinški sporazum
liga prvaka
digitalni mediji
Prijava
Pocetna
Označi 5MIN.hr kao omiljeni izvor
Zaprati nas na društvenim mrežama
Kategorije