Italija gori: crveni alarm u rekordnih 25 gradova
Temperature prelaze 40°C, a Mediteran se zagrijava, pojačavajući rizik od požara. Europa se suočava s milijardama eura štete i tisućama izgubljenih života.
Temperature prelaze 40°C, a Mediteran se zagrijava, pojačavajući rizik od požara. Europa se suočava s milijardama eura štete i tisućama izgubljenih života.
Italija je u ponedjeljak, 3. kolovoza 2026., dosegnula vrhunac svog četvrtog toplinskog vala ove godine, a vlasti su izdale crveni alarm za rekordnih 25 gradova, izvještava Anadolu Agency. Temperature su premašile 40°C, a zagrijavanje Sredozemnog mora dodatno intenzivira ekstremne vrućine i opasnost od izbijanja požara.
Ovo je samo najnoviji u nizu ekstremnih vremenskih događaja koji ovog ljeta pogađaju Europu. Prema podacima Službe za klimatske promjene Copernicus, lipanj 2026. bio je najtopliji lipanj ikada zabilježen u zapadnoj Europi. Toplinski valovi krajem svibnja i u lipnju donijeli su dnevne prosječne temperature više od 10°C iznad normale u dijelovima Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Španjolske, piše Al Jazeera.
Ekstremne vrućine i požari već su nanijeli ozbiljnu ekonomsku štetu. Azernews, pozivajući se na Financial Times, procjenjuje da su požari i toplinski valovi u prva dva mjeseca sezone požara 2026. uzrokovali ekonomske gubitke od procijenjenih 3,1 milijarde eura u pet najpogođenijih zemalja eurozone: Francuskoj, Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj i Rumunjskoj.
Ova procjena temelji se na metodologiji Europske komisije i odražava trošak obnove spaljenog zemljišta u stanje prije požara. Međutim, Europska komisija procjenjuje da prosječna godišnja šteta od požara u cijeloj Europskoj uniji iznosi 2,5 milijardi eura, što sugerira da bi konačni trošak ove sezone mogao biti znatno veći. Procjena od 3,1 milijarde eura ne uključuje sve vrste gubitaka uzrokovanih katastrofama.
Toplinski valovi imaju i smrtonosne posljedice. Institut Robert Koch, njemački institut za javno zdravstvo, procijenio je da je od početka 2026. u Njemačkoj od posljedica vrućina umrlo 5.120 ljudi, a većina smrtnih slučajeva dogodila se tijekom toplinskog vala krajem lipnja, prenosi Reuters. Vrućina je jedan od najsmrtonosnijih prirodnih hazarda u Europi, a najugroženije skupine su starije osobe, djeca i kronični bolesnici.
Al Jazeera opisuje kako europska ljeta postaju sve opasnija. Šumski požari više nisu izolirani događaji, već sezonska pojava koja počinje ranije i traje dulje. Prošle je godine u EU-u izgorjelo najmanje milijun hektara zemlje. Neki požari postaju toliko intenzivni da stvaraju vlastite vremenske sustave, takozvane pirokumulonimbusne oblake, koji mogu generirati munje i zapaliti nove požare kilometrima daleko.
Suša i niski vodostaji rijeka poput Rajne, Poa i Dunava ometaju riječni promet i smanjuju proizvodnju hidroelektrične energije. U Mađarskoj je 1. kolovoza 2026. niski vodostaj Dunava u mjestu Kisoroszi otkrio potpuno novu obalu. Poljoprivreda je jedan od najteže pogođenih sektora. Studija Europske investicijske banke i Europske komisije, objavljena u svibnju 2026., predviđa da bi klimatske promjene mogle povećati godišnje poljoprivredne gubitke u Europi za čak 66 posto do 2050. godine.
Financijski teret ekstremnih vremenskih prilika postaje sve teži. Europska agencija za okoliš procjenjuje da su ekstremne vremenske prilike Europu od 1980. do 2023. koštale 738 milijardi eura (850 milijardi USD). Od toga je čak 162 milijarde eura (190 milijardi USD) nastalo u posljednjem trogodišnjem razdoblju. Bez značajnih klimatskih mjera, predviđa se da bi troškovi za europsko gospodarstvo do 2050. mogli dosegnuti više od 5,6 bilijuna eura (6,4 bilijuna USD).
Europska središnja banka upozorava da tri četvrtine europskih gubitaka od prirodnih katastrofa nije osigurano, što dodatno opterećuje vlade i zajednice. Iako se gradovi prilagođavaju sadnjom drveća, stvaranjem rashladnih centara i poboljšanjem sustava ranog upozoravanja, znanstvenici ističu da prilagodba bez smanjenja emisija stakleničkih plinova neće biti dovoljna.
