Jadran se mijenja: Plava rakovica i tropske alge osvajaju more
Klimatske promjene, plastika i prekomjerni izlov prijete jednom od najrazvedenijih mora Europe, a provedba zaštite i dalje je spora.
Klimatske promjene, plastika i prekomjerni izlov prijete jednom od najrazvedenijih mora Europe, a provedba zaštite i dalje je spora.
Jadransko more, najsjeverniji zaljev Sredozemnog mora površine oko 138.600 četvornih kilometara, prolazi kroz dramatične promjene koje mijenjaju njegovu bioraznolikost i gospodarsku budućnost. Porast temperature mora uzrokovan klimatskim promjenama otvara vrata invazivnim vrstama poput plave rakovice i tropskih algi, dok se istovremeno suočava s problemom plastičnog otpada i sve većim pritiskom turizma.
Znanstvenici s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu upozoravaju da zagrijavanje Jadrana nije više pitanje budućnosti, već sadašnjosti. Invazivne vrste koje su nekad bile ograničene na toplija mora sada se šire Jadranom, mijenjajući ekosustav koji je dom za više od 7.000 biljnih i životinjskih vrsta. Među njima su i ugrožene vrste poput glavate želve, dobrog dupina i sredozemne medvjedice, čija su staništa dodatno ugrožena ljudskim aktivnostima.
Prema procjenama, svake godine u Jadran završi oko 1.000 tona plastičnog otpada. Ribarska flota od oko 8.000 plovila i dalje se bori s prekomjernim izlovom koji prijeti ravnoteži ekosustava, dok turizam na hrvatskoj obali generira više od 20 milijardi eura godišnje i vrši ogroman pritisak na obalne ekosustave i infrastrukturu. Udruge za zaštitu prirode, poput splitske Udruge Sunce, upozoravaju da su mjere zaštite na papiru često nedostatne u praksi.
Hrvatska je 2021. proglasila ekološku i ribolovnu zaštitu u Jadranu, uključujući 30 posto morskih površina kao zaštićena područja. No provedba i nadzor i dalje su nedostatni, a mjere često nailaze na otpor ribara i turističkog sektora. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja suočava se s izazovom balansiranja između gospodarskih interesa i ekološke održivosti, dok lokalne zajednice na otocima poput Hvara, Korčule i Mljeta traže održiviji model razvoja usred depopulacije.
Jadransko more ostaje ključni prometni koridor s lukama poput Rijeke, Ploča i Splita koje povezuju srednju Europu sa svijetom. No pitanje koje sve glasnije postavljaju znanstvenici i ekološke udruge jest koliko će dugo Jadran moći podnositi sve te pritiske prije nego što se njegova jedinstvena bioraznolikost nepovratno promijeni.
