Premijerka Sanae Takaichi odbija pojasniti budućnost triju nenuklearnih načela, dok ministar obrane poziva na raspravu 'bez tabua', izazivajući zabrinutost među preživjelima.
Na 81. godišnjicu atomskih bombardiranja Hirošime i Nagasakija, Japan se nalazi usred intenzivne političke rasprave koja bi mogla stubokom promijeniti njegovu pacifističku obrambenu politiku. U središtu prijepora su takozvana 'tri nenuklearna načela', usvojena 1967. godine, koja Japanu zabranjuju posjedovanje, proizvodnju i unošenje nuklearnog oružja na svoj teritorij.
Ova načela, temelj japanskog poslijeratnog identiteta, sve su glasnije dovođena u pitanje od strane vladajućih struktura, suočenih s rastućom vojnom moći Kine i Sjeverne Koreje te nesigurnošću oko dugoročne uloge Sjedinjenih Država kao ključnog sigurnosnog saveznika u regiji.
Ključni trenutak zbio se u četvrtak, na komemoraciji u Hirošimi, kada je premijerku Sanae Takaichi preživjeli Satoshi Tanaka izravno upitao o mogućoj promjeni politike. Takaichi je odgovorila da se Japan "trenutno" pridržava triju načela, no nije htjela pojasniti namjerava li ih zadržati i u budućnosti. Taj je odgovor odmah izazvao uzbunu među preživjelima i pacifističkim skupinama.
Samo mjesec dana ranije, ministar obrane Shinjiro Koizumi otvoreno je zagovarao raspravu "bez tabua" o nuklearnom oružju. Njegova izjava dodatno je podgrijala ionako osjetljivu temu, koja je desetljećima bila gotovo nezamisliva u japanskom političkom diskursu. Prema pisanju velikih japanskih medija, uključujući nacionalnu televiziju NHK i list Asahi Shimbun, u prosincu je jedan neimenovani visoki vladin dužnosnik u neslužbenom razgovoru s novinarima čak sugerirao da bi Japan trebao posjedovati nuklearno oružje.
Administracija premijerke Takaichi već je poduzela konkretne korake prema aktivnijoj obrambenoj politici, povećavši vojne izdatke, ukinuvši samonametnutu zabranu izvoza oružja i zalažući se za reviziju pacifističkog Ustava. U tom kontekstu, dio zagovornika promjene fokusira se upravo na treće načelo, ono o zabrani unošenja nuklearnog oružja. Njihov je cilj omogućiti Sjedinjenim Državama da unesu nuklearno oružje na japanski teritorij u sklopu strategije proširenog odvraćanja.
Hirofumi Yoshimura, čelnik Stranke inovacija Japana koja je koalicijski partner u vladi, izjavio je na godišnjicu bombardiranja Hirošime kako smatra da ima prostora za raspravu upravo o toj točki. "Naravno, moramo raditi na izgradnji svijeta bez nuklearnog oružja. Ali kada razmišljamo o tome kako osigurati učinkovitost proširenog nuklearnog odvraćanja u okviru našeg saveza sa Sjedinjenim Državama, vjerujem da bismo trebali... nastaviti se pridržavati načela 'ni posjedovanja ni proizvodnje' nuklearnog oružja. Što se tiče 'ne dopuštanja njihovog unošenja', mislim da ima prostora za raspravu o tome", rekao je Yoshimura.
Ovakav zaokret u japanskoj politici nije prošao nezapaženo u regiji. Kina je već optužila Japan za "novi militarizam", referirajući se na jačanje japanskih vojnih kapaciteta.
Preživjeli atomskih napada, poznati kao hibakusha, desetljećima su bili kamen temeljac japanske antinuklearne i pacifističke kulture. Njihova organizacija je 2024. godine za svoj rad dobila Nobelovu nagradu za mir. No, ova populacija rapidno stari i smanjuje se. U ožujku ove godine Japan je priznavao nešto više od 91 tisuću preživjelih, što je drastičan pad u odnosu na više od 164 tisuće prije deset godina. Njihova prosječna dob sada iznosi 86,7 godina.
Satoshi Tanaka, 82-godišnji aktivist i preživjeli iz Hirošime, nije krio svoju zabrinutost i frustraciju nakon susreta s premijerkom. "To samo objašnjava trenutnu situaciju. Ne govori ništa o budućnosti. Samo me još više zabrinjava. Zabrinut sam", izjavio je Tanaka za medije. Dodao je i kako ne može odagnati dojam da premijerka zapravo priželjkuje promjenu: "Ako gledam cinično, ne mogu si pomoći da ne pomislim da ona zapravo želi promjenu."
Tanaka je također kritizirao fokus političkih lidera na vojne kapacitete nauštrb diplomacije. "Toliko se priča o nacionalnoj sigurnosti. Što je s izgradnjom mira kroz diplomaciju?", upitao je.
U međuvremenu, premijerka Takaichi uputila je apel svjetskim liderima da posjete Hirošimu i Nagasaki. "Važnost širenja točnog razumijevanja stvarnosti atomskih bombardiranja diljem svijeta postaje sve značajnija. Pozivamo čelnike diljem svijeta i buduće čelnike da posjete mjesta atomskih bombardiranja i iskuse stvarnost onoga što se tamo dogodilo", poručila je.
Atomski napadi na Hirošimu 6. kolovoza i Nagasaki 9. kolovoza 1945. godine, koje su izvele Sjedinjene Države, usmrtili su više od 210 tisuća ljudi, uključujući i one koji su kasnije umrli od posljedica radijacije. Ti napadi ostaju jedini slučajevi upotrebe nuklearnog oružja u ratnom sukobu.
