Jedna greška s klimom diže račune u nebo

Ljetne vrućine tjeraju mnoge da danima ne isključuju klima uređaje, no upravo u načinu korištenja kriju se najveći propusti koji račune za struju odvode u astronomske visine. Dok jedni tvrde da klima treba raditi bez prestanka, drugi su kategorični da je treba gasiti čim napustimo prostoriju. Što je ispravno i kako izbjeći nepotrebno bacanje novca, pojasnili su stručnjaci.

Non-stop rad ili povremeno gašenje: Dva stručnjaka, dva savjeta

Ivan Antić iz Unije servisera klimatizacije savjetuje da se klima podesi na temperaturu od 25 ili 26 stupnjeva i ostavi da radi neprekidno. S druge strane, profesor na Mašinskom fakultetu Miloš Banjac ima nešto drugačiji pristup.

"Ne treba da je stalno palimo i gasimo, na svaka dva minuta kada izlazimo, ali u kontinuitetu kada smo u prostoriji treba da radi, kada izađemo iz prostorije treba da se gasi", objasnio je Banjac. Dakle, ključna je razlika u tome boravite li u prostoriji ili ste je napustili na dulje vrijeme.

Otvoren prozor i klima upaljena: Najskuplja pogreška

Antić upozorava na grešku koju često viđa u tvrtkama i državnim ustanovama, a koja se lako preseli i u domove. "Ono što primetimo kad idemo po firmama ili državnim ustanovama često se desi da klima radi i kad je otvoren prozor. To ne može. Mora sve da bude zatvoreno da klima može da radi normalno. Ako je bilo šta otvoreno klima ne može da postigne da ohladi, drugo non-stop radi punom snagom", istaknuo je.

Uz zatvorene prozore, profesor Banjac naglašava važnost roleta, tendi te unutarnjih i vanjskih roleta koje smanjuju prodiranje topline u zatvoreni prostor.

Prljavi filteri troše više struje nego što mislite

Održavanje klime izravno utječe na visinu računa. Antić naglašava da su čisti filteri najvažniji faktor uštede. "Tako ćemo smanjiti potrošnju. Ako su filteri prljavi, klima ne radi pravilno i troši više struje, a daje malo rashladne energije tako. Kod kuće možete sami da operete filtere i malo prebrišete klimu spolja", rekao je Antić.

Potrošnja se približila zimskim rekordima

U Srbiji je dnevna potrošnja električne energije dosegnula 105 gigavat sati, što se opasno približava zimskom maksimumu od 115 gigavat sati u najhladnijim danima. U pojedinim dijelovima gradova potrošnja je viša i do pet puta u odnosu na prosjek.

Manje kuhajte, rashladite bojler

Banjac savjetuje i smanjenje korištenja štednjaka i pećnice kao dodatnu mjeru uštede. "Što se tiče unutrašnjih dobitaka to su šporet i rerna, što ih manje, koristimo ili ne koristimo uopšte. Naravno, moramo da kuvamo i jedemo tako da treba da spremamo hranu koja je što kraća za pripremu ili koja može da se jede više dana", rekao je.

Dodatni savjet odnosi se i na bojler: umjesto vrele vode, tijekom ljeta ga treba podesiti na nižu temperaturu. Klima uređaj, pak, ne bi trebao biti hladniji od 25 stupnjeva kako bi se izbjegao temperaturni šok za organizam pri ulasku iz vanjske vrućine u rashlađen prostor, a istovremeno smanjila potrošnja energije.