Jeleni i srne haraju Dugim otokom
Mještani Sali i Žmana u očaju zbog invazije divljih životinja koje uništavaju vrtove i nasade, a načelnik Morović optužuje lovce i Ministarstvo za višegodišnje opstrukcije.
Mještani Sali i Žmana u očaju zbog invazije divljih životinja koje uništavaju vrtove i nasade, a načelnik Morović optužuje lovce i Ministarstvo za višegodišnje opstrukcije.
Poljoprivrednici i mještani Dugog otoka već godinama vode neravnopravnu borbu s jelenima i srnama koji su se namnožili u tolikoj mjeri da više ne znaju kako zaštititi svoje usjeve. Životinje su, prema riječima otočana, izgubile svaki strah i bez problema preskaču i najviše ograde, ulazeći u nasade tikvica, rajčice, paprike i krastavaca te uništavajući mlade maslinike, vinograde i voćnjake.
Situacija je eskalirala do te mjere da načelnik Općine Sali Zoran Morović govori o "invaziji jelena i drugih divljih životinja. Jelena i srna se nakotilo more sinje, ima ih po otoku strašno puno, kao i veprova i drugih divljih životinja. To je katastrofa".
Korijen problema seže dva desetljeća u prošlost kada je Lovačko društvo Rog iz Žmana u otočno lovište dovelo 17, 18 jedinki jelena i srna. Prema tvrdnjama načelnika Morovića, Općina je tada apelirala na Ministarstvo poljoprivrede da se to ne dopusti, no bezuspješno. "Prema Zakonu o lovu ne smije se alohtona divljač dovesti u lovište nego samo u uzgajalište. I onda se dogodilo da su jeleni i srne provalili ogradu uzgajališta i pobjegli u prirodu. To su priče za malu djecu i zaobilaženje zakona", izjavio je Morović za Zadarski list.
Načelnik opisuje i višegodišnje zavlačenje od strane lovnih inspektora. "Mi prijavimo štetu od jelena u Žmanu, a oni izađu u lovište u Sali i zaključe da nema štete. Kad su sljedeći put ipak zaključili da ima štete naredili su Parku prirode Telašćica da odstrijeli određeni broj jedinki jelena, u čemu, pak, nisu uspjeli. Iza toga ih se enormno nakotilo", pojasnio je.
Problem je posebno izražen u Žmanu, gdje načelnik Morović ima i osobno iskustvo. "Svake noći ih čujem na udaljenosti od desetak metara od kuće. Kad se razdani ujutro nerijetko nađemo njihov izmet, kao i kuda su prošli i gdje su pasli", otkriva. Upozorava kako suhozidi nisu nikakva prepreka jer ih životinje bez problema preskaču.
"Ako se baviš poljoprivredom ključni preduvjet za zaštitu nasada je da ih se ogradi kvalitetnom mrežom za zaštitu od upada divljači. Dok je po otoku bilo muflona oni su se nečeg bojali, a ove životinje se ne boje ničeg. Ako ograda nije visoka dva metra i kvalitetna, bez problema je preskoče", ističe Morović.
Iako su jeleni i srne aktivni tijekom cijele godine, trenutnu eskalaciju predsjednik Mjesnog odbora Sali Šanto Basioli pripisuje suši. "Srne i jeleni ponajviše rade štetu u poljima. Mislim da ne dolaze zbog hrane nego ponajprije zbog suše. Glavni problem je što se jako malo poljoprivrednih površina obrađuje, pa onda oni koji ih obrađuju 'nadrljaju' od tih divljih životinja. Probiju ogradu i uđu im u nasade", kazao je Basioli.
On dodaje kako je riječ o problemu koji seže dalje od jelena i srna: "Dolaze na područje cijelog otoka, kreću se posvuda. Imamo i problem s veprovima i čagljevima, dakle, radi se o više vrsta divljih životinja koje su u nas donesene, iako neki pričaju da su preplivali do Dugog otoka, a drugi da su ih iskrcali."
Načelnik Morović ključni problem vidi u zakonskoj regulativi. "Glavni problem odredba Zakona o lovu prema kojoj je preduvjet da poljoprivrednik dobije odštetu da mu nasad bude ograđen. Da te odredbe nema lovci bi pazili što uvoze i ne bi se rugali s nama svima", zaključuje.
Mještanima koji trpe štetu preostaje da se za zaštitu oslone na visoke ograde od najmanje dva metra, budući da su mirisi i buka tek kratkotrajno rješenje. Za prijavu štete mogu se obratiti lovoovlašteniku, lokalnoj samoupravi ili županijskoj službi, no bez ograde, čini se, nemaju nikakve šanse za odštetu.
