Jesen donosi test otpornosti: Pet ključnih pitanja za Hrvatsku
Turizam, cijene energije, posljedice suše i afrička svinjska kuga odredit će kakva nas jesen očekuje i koliko je zemlja doista spremna na istovremene krize.
Turizam, cijene energije, posljedice suše i afrička svinjska kuga odredit će kakva nas jesen očekuje i koliko je zemlja doista spremna na istovremene krize.
Dok se Hrvatska bori s jednim od najžešćih toplinskih valova u posljednjih nekoliko godina, pogledi ekonomista i građana već su uprti u jesen. Pravi test za domaće gospodarstvo i životni standard ne dolazi usred ljeta, već nakon što se zbroje turistički rezultati i otvore ključna pitanja o energiji, poljoprivredi i cijenama hrane.
Za razliku od prethodnih godina, ovoga puta ne postoji samo jedan dominantan izazov. Upravo kombinacija više istovremenih okolnosti mogla bi odrediti hoće li jesen proći mirno ili će ponovno na površinu izbaciti probleme koji su obilježili proteklo desetljeće. Odgovore na pet ključnih pitanja dobit ćemo već tijekom rujna i listopada.
Prvo i možda najvažnije pitanje tiče se turističke sezone, koja ostaje jedan od glavnih pokretača hrvatskog gospodarstva. Podaci o prometu, fiskalizaciji i potrošnji koji su objavljivani proteklih tjedana daju mješovitu sliku. Dio pokazatelja upućuje na rast potrošnje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, no pojedini iznajmljivači upozoravaju da su gosti oprezniji, rezerviraju kasnije i pomnije paze na svaki potrošeni euro.
Konačna ocjena sezone neće biti poznata usred ljeta, već tek nakon što se zbroje rezultati cijele godine. Ako prihodi od turizma dosegnu ili premaše očekivanja, državni proračun ući će u jesen u povoljnijoj poziciji. U suprotnom, rasprave o stanju gospodarstva mogle bi vrlo brzo postati jedna od glavnih tema.
Ništa manje važno nije ni ponašanje domaćih potrošača. Inflacija je posljednjih godina promijenila navike građana, koji danas znatno pažljivije planiraju troškove. Tijekom jesenskih mjeseci vidjet će se hoće li se ponovno odlučiti na rast potrošnje ili će oprez ostati dominantan.
Drugi veliki izazov mogla bi ponovno postati energija. Premda je trenutno stanje znatno stabilnije nego u vrijeme najteže energetske krize u Europi, početak sezone grijanja obično donosi veću nesigurnost na tržištu plina i struje. Hrvatska sada ima poboljšanu infrastrukturu, posebice zbog LNG terminala na Krku i šireg spektra dobavljača, ali domaće tržište ostaje vezano uz europske trendove, stoga svaki značajniji poremećaj može utjecati na građane i ekonomiju.
Istodobno, ovogodišnja dugotrajna suša već ostavlja trag na poljoprivredi. Nizak vodostaj rijeka, nedostatak kiše i produženi toplinski valovi mogu smanjiti urod pojedinih kultura, što bi u jesen moglo podići cijene nekih prehrambenih artikala. Ukoliko loše vremenske prilike potraju, poljoprivrednici bi se mogli suočiti s puno većim troškovima proizvodnje, što se često na kraju prenosi na kupce.
Proizvodnja hrane ostaje izrazito delikatno područje. Pored svega toga, i dalje prijeti opasnost od novih pojava afričke svinjske kuge. Svako novo otkriće bolesti donosi nove restrikcije, zabrane i dodatne izdatke za uzgajivače, te nesigurnost na domaćem tržištu mesa. Iako se stanje u posljednjih nekoliko mjeseci smirilo, opasnost nije u potpunosti nestala.
Usprkos brojnim poteškoćama, Hrvatska danas više nije zemlja kakva je bila prije nekoliko godina. Prošla je kroz pandemiju, energetsku krizu, visoku inflaciju i mnoge ekonomske turbulencije. Uveden je euro, zemlja je postala dio Schengena, sagrađeni su novi energetski objekti, stopa nezaposlenosti je među najnižima u novijoj povijesti, a državni budžet bilježi znatno veće prihode nego prije.
Dio ekonomista u tome vidi razlog za umjereni optimizam, ističući da je hrvatsko gospodarstvo pokazalo sposobnost prilagodbe krizama koje su se donedavno činile nezamislivima. S druge strane, neosporno je da ekonomija i dalje uvelike ovisi o uspjehu turističke sezone, stabilnim cijenama energije i vremenskim uvjetima koji izravno djeluju na poljoprivredu. Uz to, većina rasta potaknuta je europskim fondovima, a BDP se posljednjih godina oslanja i na stranu radnu snagu na poslovima poput dostave hrane.
Zbog toga bi nekoliko istovremenih nepovoljnih faktora moglo predstavljati veliki izazov. Prvi znakovi pojavit će se već u rujnu i listopadu, kada će biti vidljivo kakva je sezona zaista bila, kakve su cijene energije pred zimu, kolika je šteta od ovogodišnje suše i koliki će biti pritisak na cijene hrane. Stoga bi jesen 2026. mogla biti puno više od običnog prijelaza iz ljeta u zimu, mogla bi pokazati koliko je Hrvatska u proteklim godinama zaista postala otpornija na krize.
