JWST otkriva 'male crvene točke' i prevelike crne rupe
Teleskop James Webb mijenja razumijevanje drevnog kozmosa, a nova studija otkriva zvijezde koje izgledaju mlado unatoč starosti.
Teleskop James Webb mijenja razumijevanje drevnog kozmosa, a nova studija otkriva zvijezde koje izgledaju mlado unatoč starosti.
Astrofizičarka Charlotte Mason iz Cosmic Dawn Centra u Kopenhagenu ima neobičnu naviku dok razmišlja o kozmičkim misterijima: crta. "Ja sam prilično vizualna osoba. Obično nacrtam puno slika pokušavajući razumjeti što se događa", rekla je za Wired. Njezine stranice pune su skica "malih crvenih točaka", zbunjujućih objekata koje je svemirski teleskop James Webb (JWST) otkrio na stotine.
Prema izvještaju Wireda od 2. kolovoza 2026., te zagonetne točke nikada nisu viđene prije nego što je teleskop postao operativan 2022. godine. Danas znamo da su se počele pojavljivati u značajnom broju otprilike 650 milijuna godina nakon Velikog praska.
Otkrića JWST-a izazvala su val uzbuđenja, ali i zbunjenosti među astronomima. "Gotovo smo prešli s toga da imamo previše ranih galaksija na to da imamo previše teorija koje ih objašnjavaju", izjavila je Rachel Somerville, viša znanstvena suradnica za formiranje galaksija na Flatiron Institute u New Yorku, na konferenciji u Helsingøru u Danskoj u travnju 2026. godine.
Jedna od najvećih zagonetki su supermasivne crne rupe koje su, čini se, prevelike za svoju dob. "Već vidimo crne rupe s milijardu sunaca kako rastu. Da bismo ih dobili tako velike tako brzo, morate raditi gimnastiku", rekla je Jenny Greene, astrofizičarka na Sveučilištu Princeton, za Wired.
Znanstvenici se bore objasniti kako su te crne rupe tako brzo narasle. Prema Greene, prve zvijezde mogle su ostaviti iza sebe sjeme crne rupe mase do 100 solarnih masa, ali to nije dovoljno. "Znamo da se to događa, ali ih je stvarno, stvarno teško dovesti do milijarde tako brzo. Stvarno ih morate hraniti na silu", dodala je.
Jedno od mogućih objašnjenja je mehanizam "direktnog kolapsa", gdje se ogromni oblak plina urušava izravno u crnu rupu, formirajući sjeme od oko 10.000 solarnih masa. No, Greene upozorava: "Problem sa slikom izravnog kolapsa je što zahtijeva stvarno Goldilocks uvjete." Računalne simulacije mogu stvoriti takve crne rupe, ali ne i dovoljno njih da objasne sve promatrane objekte. "Kada ljudi to pokušaju napraviti na računalu, mogu napraviti te crne rupe izravnog kolapsa, ali ne mogu napraviti dovoljno njih da objasne sve crne rupe koje vidimo", pojasnila je Greene za Wired.
Wired navodi da je 2024. godine JWST promatrao crnu rupu staru oko 1,5 milijardi godina nakon Velikog praska kako guta materiju 40 puta brže od Eddingtonove granice. Nedavno su istraživači zaključili da je jedna "mala crvena točka", stara oko 750 milijuna godina, zapravo "gola" supermasivna crna rupa procijenjene mase 50 milijuna solarnih masa, bez vidljivih okolnih zvijezda.
"Jasno postoje razlike u tome kako crne rupe rastu koje još ne razumijemo u potpunosti. Dakle, za mene je najuzbudljivije što trenutno mogu učiniti jest pokušati razumjeti, fizički, što je drugačije?", zaključila je Greene.
Osim crnih rupa, JWST je otkrio i galaksije koje su previše sjajne za svoju ranu epohu. Najstarija do sada otkrivena galaksija postojala je samo 280 milijuna godina nakon Velikog praska. Somerville je na konferenciji u Helsingøru predstavila nove računalne simulacije koje prate formiranje galaksije od crvenog pomaka 15 (oko 270 milijuna godina nakon Velikog praska), kada počinje priljev plina, do crvenog pomaka 9 (oko 550 milijuna godina), kada se formira "lijepa galaksija". "Doista je došlo do izvanrednog napretka otkako je Webb lansiran, stvarno u posljednjih godinu dana ili tako nešto, na numeričkim simulacijama", rekla je Somerville za Wired.
Hakim Atek, astrofizičar s Pariškog instituta za astrofiziku na Sorbonne sveučilištu, ističe ključno otkriće koje je donio JWST-ov Mid-Infrared Instrument (MIRI). "Glavno iznenađenje je raznolikost svojstava galaksija koje vidimo u ranim epohama. Očekujete da bi izgledale isto", rekao je za Wired.
Neke galaksije izgledaju kao da su očistile sav međuzvjezdani medij, plin i prašinu, ostavljajući samo gole zvijezde, dok su druge pune plina. "Neke od njih, izgleda kao da su očistile sav međuzvjezdani medij koji je tamo prisutan, plin i prašinu. Kao da gledate samo gole zvijezde. Druga galaksija je suprotna. Ima puno plina", pojasnio je Atek. Usporedbom promatranih galaksija s najboljim simuliranim analogom, Atek objašnjava: "Možemo pokušati uskladiti najbolji analog promatrane galaksije sa simuliranom. Jednom kada imate to najbolje podudaranje, možete pogledati povijest formiranja zvijezda, jer u simulacijama imate pristup cijeloj povijesti galaksije."
Dok JWST gleda u najudaljenije kutke svemira, druga istraživanja otkrivaju misterije bliže nama. Talijanska novinska agencija ANSA izvijestila je 2. kolovoza 2026. o studiji koordiniranoj sa Sveučilišta u Bologni, uz sudjelovanje Istituto Nazionale di Astrofisica. Studija je analizirala zvijezde bogate dušikom u našoj galaksiji Mliječni put.
Ellen Leitinger, prva autorica studije, izjavila je za ANSA-u: "Kemijski sastav sugerirao je podrijetlo u globularnim skupovima." To su drevne nakupine zvijezda koje su među najstarijim objektima u svemiru. Međutim, mnoge od analiziranih zvijezda izgledaju premlado da bi potjecale iz takvih skupova.
Andrea Miglio, autor studije s Odjela za fiziku i astronomiju "Augusto Righi", pojasnio je metodu: "Omogućuje nam mjerenje trenutne mase ovih zvijezda, dok se starost ne mjeri izravno: procjenjuje se usporedbom mase i evolucijskog stanja s modelima pojedinačnih zvijezda." No, upozorio je: "Ako je zvijezda imala složeniju evolucijsku povijest, ova procjena može biti pogrešna." To otkriće dovodi u pitanje postojeće modele evolucije zvijezda.
