Kako rade kamere za brzinu: Snimaju na 100 metara
MUP je otkrio tehničke detalje rada stacionarnih radara diljem Hrvatske, od udaljenosti detekcije i granica pogreške do iznosa kazni za prebrzu vožnju.
MUP je otkrio tehničke detalje rada stacionarnih radara diljem Hrvatske, od udaljenosti detekcije i granica pogreške do iznosa kazni za prebrzu vožnju.
Mnoge je vozače u Hrvatskoj barem jednom iznenadio pogled na kućište kamere za mjerenje brzine, što je često rezultiralo naglim kočenjem i pitanjem hoće li stići kazna. Kako bi razjasnio brojne nedoumice, MUP je za Index.hr 10. kolovoza 2026. godine detaljno objasnio kako ovi stacionarni radarski sustavi funkcioniraju, na kojoj udaljenosti snimaju i što se događa nakon što zabilježe prekršaj.
Broj kućišta za kamere na domaćim prometnicama kontinuirano raste. Prema najnovijim podacima, trenutno ih je postavljeno 798, što je značajan porast u odnosu na prošlogodišnjih 665. Prednjači Policijska uprava splitsko-dalmatinska s 95 kućišta, slijedi Policijska uprava zagrebačka s 86, a na trećem je mjestu Policijska uprava međimurska s 62 lokacije, iako je riječ o jednoj od manjih uprava.
U kućištima se nalaze stacionarni radarski uređaji GATSO RT4 i POLCAM SmartEye ST-1, koji za mjerenje brzine koriste elektromagnetske valove. Moderni uređaji mogu istovremeno pratiti više voznih traka i snimati vozila iz oba smjera. "Uređaji detektiraju brzinu vozila na udaljenostima od 10 do 100 metara. Osim brzine, kamere bilježe i ostale podatke koji su potrebni za identifikaciju vozila (registarska oznaka vozila, tip vozila, prometna traka, smjer kretanja vozila, datum i vrijeme, serijski broj uređaja, GPS koordinate te drugo)", objasnili su iz policije za Index.hr.
Policija je otkrila i da vozači više ne mogu računati na prepoznatljiv blic koji bi ih upozorio na snimanje. Umjesto toga, diskretna infracrvena rasvjeta omogućuje fotografiranje prekršaja bez ometanja vozača. Uz to, ni loši vremenski uvjeti ne predstavljaju problem jer su mjerila predviđena za rad u svim situacijama, uključujući i jak pljusak.
Kako bi se izbjegle nepravde, policijski službenici prilikom obrade podataka uvažavaju sigurnosnu razliku. "Granice dopuštene pogreške za predmetna mjerila iznose ± 3 km/h za brzine do 100 km/h, odnosno ± 3% za brzine iznad 100 km/h. Policijski službenici prilikom utvrđivanja prekršaja za brzine do 100 km/h računaju sigurnosnu razliku od 10 km/h, a za brzine veće od 100 km/h ta sigurnosna razlika iznosi 10%", pojasnili su iz policije.
Osim brzine, fiksne kamere posredno mogu zabilježiti i druge prekršaje, poput nepropisnog korištenja mobitela ili nevezanja sigurnosnog pojasa, što znači da jedan prolazak može rezultirati s više kazni.
Proces nakon što kamera zabilježi prekršaj potpuno je automatiziran. "Nakon što je vozilo fotografirano to se komunikacijskim kanalima šalje u Informacijski sustav MUP-a. Nakon toga se na temelju registarskih oznaka vozila dolazi do osobnih podataka o vlasniku vozila i njegovoj adresi prebivališta. Na temelju prikupljenih podataka... generira se Obavijest o počinjenom prekršaju koja se putem pošte dostavlja vlasniku vozila", naveli su iz policije. Vrijeme dostave obavijesti razlikuje se od uprave do uprave, ali počinitelj ne može biti kažnjen prije nego što je primi.
Iako su pogreške rijetke, moguće su, primjerice, zbog prekrivanja vozila drugim vozilom ili refleksije radarskog snopa. "U relativno malom postotku slučajeva, u odnosu na ukupan broj snimljenih fotografija, zbog refleksije radarskog snopa može se dogoditi da se pogrešno izmjeri brzina vozila. Policijski službenici su na ovakve situacije upozoreni te ih znaju prepoznati. Napominjemo da svaki uređaj jednom godišnje prolazi proces umjeravanja i ovjeravanja u ovlaštenom servisu", istaknuli su iz MUP-a. Što se tiče motociklista, ako je registarska oznaka snimljena, postupak je isti kao i za automobile; u suprotnom, kreće se u kriminalističko istraživanje radi utvrđivanja identiteta.
Kazne za prekoračenje brzine ovise o mjestu i stupnju prekršaja, a fiksne kamere uvijek su jasno označene prometnim znakom i ne postavljaju se neposredno nakon znaka ograničenja brzine. U naselju se kazne kreću od 30 eura za prekoračenje do 10 km/h, pa sve do raspona od 1320 do 2650 eura za prekoračenje veće od 50 km/h. Izvan naselja, najniža kazna iznosi 60 eura za prekoračenje od 10 do 30 km/h, dok za više od 50 km/h iznad ograničenja vozači riskiraju kaznu od 660 do 1990 eura.