Kalinić: Za 60.000 tona zakopanog otpada se zna
Pavle Kalinić u podcastu Felix Contras upozorava na uvoz i zakapanje otpada iz drugih europskih država, posebno u Lici, te pita tko je propustio nadzor.
Pavle Kalinić u podcastu Felix Contras upozorava na uvoz i zakapanje otpada iz drugih europskih država, posebno u Lici, te pita tko je propustio nadzor.
U Hrvatskoj se, prema podacima koje citira Pavle Kalinić, zna za otprilike 60.000 tona zakopanog otpada iz drugih zemalja EU-a. Samo u Lici procjena doseže 37.000 tona. Kalinić je o tome govorio u podcastu Felix Contras, čija je nova epizoda objavljena 13. kolovoza 2026., prenosi Narodno.hr.
Za njega ključno pitanje nije samo gdje je otpad završio, nego kako je uopće mogao prijeći hrvatsku granicu i završiti pod zemljom. Godinama se, kako je rekao, ta tema zanemaruje, a riječ je o potencijalnim učincima na ljude, vodu i prirodu.
"Za oko 60.000 tona se zna, kako je sve to moglo ući u Hrvatsku?", upitao je Kalinić u podcastu Felix Contras.
Takav se posao, tvrdi Kalinić, nije mogao odvijati bez propusta ili odgovornosti dijelova državnog sustava, od carine i inspekcija do političkih struktura. Posebno ističe rizik od prodiranja opasnih materija u tlo i vodene tokove. Ozbiljnost mogućih posljedica opisuje vrlo teškom riječju, uspoređujući ih s bioterorizmom.
Kada se količine otpada mjere u desecima tisuća tona, ključno pitanje više nije samo identifikacija onoga tko je obavio transport i odlaganje. Na stolu je i utvrđivanje odgovornosti za provedbu nadzora, poduzimanje odgovarajućih akcija te procjena stvarne prijetnje za lokalno stanovništvo.
Kalinić se u emisiji dotiče i šireg funkcioniranja države, smijenjenih ministara, upravljanja braniteljskim fondom te odnosa političke vlasti prema institucijama i strateškim resursima. Zalaže se za jaču domaću poljoprivredu, revitalizaciju brodogradnje i vojne industrije, uspostavu strateških zaliha hrane i lijekova te poboljšanje protuzračne obrane.
Njegova glavna poruka tijekom cijelog razgovora ostaje ista: država bez dugoročnog plana teško može obraniti svoj teritorij, resurse i ljude. A upravo u slučaju otpada to pitanje je najkonkretnije. Ono što se jednom zakopa u hrvatsko tlo ne nestaje samo zato što se o tome prestane pričati.