Kardiologinja otkriva što vrućina čini vašem srcu

Ljetne vrućine ne utječu samo na opće raspoloženje i razinu energije, već imaju i izravan učinak na kardiovaskularni sustav. Dr. Nieca Goldberg, kardiologinja u NYU Langone Health i osnivačica Centra Joan H. Tisch za žensko zdravlje na NYU Langone, objasnila je za 24sata kako dugotrajan boravak vani po vrućini može uzrokovati pad krvnog tlaka koji nije nimalo bezazlen.

Iako mnogi pad tlaka povezuju s nečim poželjnim, posebno ako pate od hipertenzije, u kontekstu visokih temperatura on može biti itekako opasan. Tijelo se na vrućini hladi širenjem krvnih žila, što dovodi do pada tlaka, osobito uz istovremenu dehidraciju.

Zašto srce teže radi na vrućini

Osim pada tlaka, visoke temperature tjeraju srce da radi jače kako bi rashladilo organizam. To se često očituje bržim ubrzanjem otkucaja srca čak i tijekom aktivnosti koje inače ne predstavljaju napor. Dodatni problem stvara i gubitak tekućine znojenjem, koji smanjuje volumen krvi i time otežava učinkovitu cirkulaciju.

"Kad se tijelo previše zagrije, krvne žile se šire kako bi se oslobodila toplina. To može uzrokovati pad tlaka, posebno ako dehidrirate. Iako biste mogli misliti da je snižavanje krvnog tlaka korisno, kada se dogodi zbog vrućine, može biti opasno", upozorila je dr. Goldberg za 24sata.

Dodala je i da "gubitak tekućine znojenjem također može smanjiti volumen krvi, što otežava srcu učinkovitu cirkulaciju krvi".

2,1 posto veća smrtnost po stupnju topline

Utjecaj topline na srce može imati i smrtonosne posljedice. Znanstvena studija iz 2024. objavljena u časopisu Circulation Research utvrdila je jasnu povezanost između visokih temperatura i povećane stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Za svaki stupanj porasta temperature zabilježeno je povećanje smrtnosti od 2,1 posto.

Poseban oprez savjetuje se osobama sa srčanim bolestima, niskim krvnim tlakom, pretilošću, dijabetesom i bolestima bubrega te starijim osobama. Upravo te skupine najosjetljivije su na ekstremne vrućine i njihove posljedice po kardiovaskularni sustav.

Znakovi upozorenja i kako se zaštititi

Prevencija uključuje planiranje aktivnosti na otvorenom tijekom hladnijih dijelova dana, unos dovoljne količine tekućine, laganu odjeću te redovite pauze u hladu ili klimatiziranom prostoru. Jednako je važno prepoznati znakove upozorenja: vrtoglavicu, omaglicu, pretjerani umor, palpitacije, nelagodu u prsima, kratkoću daha ili nesvjesticu.

"Ove simptome ne treba zanemariti, posebno kod nekoga s poviješću srčanih bolesti. Ako osjećate bilo koji od njih, prestanite s onim što radite i premjestite se na hladno ili klimatizirano mjesto. Pijte vodu, a ako se simptomi ne poboljšaju brzo ili ako osjetite bol u prsima, upornu kratkoću daha, zbunjenost ili gubitak svijesti, odmah idite na hitnu", poručila je kardiologinja.

Dok se temperature i dalje penju, liječnici podsjećaju da je slušanje vlastitog tijela i pravovremena reakcija na prve znakove problema najbolja zaštita od ozbiljnih komplikacija.