Kardiologinja upozorava: Ovo se događa s tlakom na vrućini
Dugotrajno izlaganje visokim ljetnim temperaturama može ozbiljno opteretiti srce i krvožilni sustav, a rizik od smrti zbog kardiovaskularnih bolesti raste sa svakim stupnjem.
Dugotrajno izlaganje visokim ljetnim temperaturama može ozbiljno opteretiti srce i krvožilni sustav, a rizik od smrti zbog kardiovaskularnih bolesti raste sa svakim stupnjem.
Visoke ljetne temperature ne utječu samo na razinu ugode, već mogu ozbiljno opteretiti srce i krvožilni sustav, upozorava kardiologinja dr. Nieca Goldberg, koja pripada zdravstvenom sustavu NYU Langone Health. Na kardiovaskularno stanje, uz prehranu i fizičku aktivnost, značajno utječu i meteorološki čimbenici, a produženo djelovanje visokih temperatura može dovesti do sniženja arterijskog tlaka te raznih drugih zdravstvenih problema.
Kada se tijelo pregrije, krvne žile se šire kako bi lakše otpuštale toplinu, što dovodi do pada krvnog tlaka. Taj rizik dodatno pojačava dehidracija uzrokovana pojačanim znojenjem. Posljedice mogu biti vrtoglavica, omaglica i osjećaj nestabilnosti, osobito pri naglom ustajanju ili dugotrajnom boravku na otvorenom.
Kada su vrućine velike, srce intenzivnije radi kako bi hladilo tijelo, pa se broj otkucaja povećava čak i kod laganih aktivnosti. U isto vrijeme, zbog gubitka tekućine smanjuje se količina krvi u tijelu, što dodatno opterećuje srčani rad. Kod onih koji imaju srčane bolesti, ovo može uzrokovati nelagodu u prsima, otežano disanje, palpitacije ili čak nesvjesticu.
Na povezanost visokih temperatura i srčanih bolesti upozorava i istraživanje objavljeno 2024. godine u časopisu Circulation Research. Znanstvenici su utvrdili da se rizik od smrti zbog kardiovaskularnih bolesti povećava za 2,1 posto sa svakim porastom temperature za jedan Celzijev stupanj.
Povećani oprez tijekom toplinskih udara savjetuje se osobama sa srčanim tegobama, niskim tlakom, šećernom bolešću, bubrežnim oboljenjima, prekomjernom tjelesnom težinom te starijim osobama. Dodatnu opasnost nose neki lijekovi, kao što su diuretici i sredstva za snižavanje tlaka, koji mogu povećati rizik od dehidratacije.
Kako bi zaštitila srce ljeti, dr. Goldberg preporučuje aktivnosti na otvorenom u jutarnjim ili večernjim terminima, adekvatan unos tekućine, nošenje prozračne odjeće, česte pauze u hladu ili u prostorijama s klimom te izbjegavanje tjelesnog napora u najtoplijem dijelu dana.
Ukoliko se jave vrtoglavica, ubrzan ili neredovit puls, bol u prsima, otežano disanje ili gubitak svijesti, odmah treba pronaći hlad, nadoknaditi tekućinu ako je osoba pri svijesti, a kod ozbiljnijih simptoma hitno pozvati liječnika.
