Države članice Međunarodnog kaznenog suda izglasale su 24. srpnja smjenu glavnog tužitelja zbog optužbi za seksualno zlostavljanje, no njegova karijera obilježena je i nalogom za uhićenje izraelskog premijera Netanyahua.
Karim Khan, 56-godišnji britanski pravnik koji je 2021. postao treći glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda (ICC, sa sjedištem u Haagu), smijenjen je 24. srpnja 2026. nakon što je 82 od 125 država članica glasalo za njegov opoziv na posebnoj sjednici u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku. Protiv smjene glasalo je 13 država, dok je 15 bilo suzdržano. Smjena dolazi na kraju dugotrajnog postupka koji je otkrio duboke pukotine unutar jedine stalne institucije za ratne zločine na svjetskoj razini.
Khan je rođen u Edinburghu, u obitelji pakistanskog dermatologa i britanske medicinske sestre, a pravo je studirao u Londonu. Svoju je karijeru počeo u britanskom tužiteljskom sustavu, a od 1997. do 2001. radio je kao pravni savjetnik za UN-ove ad hoc tribunale za ratne zločine na području bivše Jugoslavije i Ruande. Na međunarodnoj sceni prvi put privukao je pažnju kao odvjetnik obrane na suđenju bivšem liberijskom predsjedniku Charlesu Tayloru za ratne zločine: na prvom ročištu 2007. dramatično je napustio sudnicu, protivno naredbi sudaca, objavivši da ga je Taylor otpustio. Naknadno je radio na predmetima ICC-a vezanima uz Keniju, Sudan i Libiju, a posebno se istaknuo ishodom slučaja kenjskog predsjednika Williama Ruta, čiju je optužnicu za poslijeizbornu nasilje uspio odbaciti. Vodio je i UN-ovu istragu o zločinima Islamske države u Iraku.
Khan je za tužitelja ICC-a izabran 2021. godine, uz intenzivno lobiranje Ujedinjenog Kraljevstva i afričkih država. U svibnju 2024. objavio je da traži naloge za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra obrane Yoava Gallanta zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi. "Nitko ne može djelovati nekažnjeno", izjavio je Khan u videoprilogu kojim je najavio zahtjev. Suci ICC-a potvrdili su te naloge krajem 2024. godine, no potez je izazvao snažne reakcije ne samo Izraela i SAD-a, nego i pojedinih država članica ICC-a poput Italije i Mađarske. SAD je potom uveo sankcije na 11 dužnosnika ICC-a, uključujući Khana, zbog čega nije mogao ni prisustvovati glasanju o vlastitoj smjeni jer mu je zabranjen ulazak u Sjedinjene Države. Rusija je, pak, 2025. u odsutnosti osudila Khana, kao odgovor na nalog za uhićenje predsjednika Vladimira Putina koji je ICC izdao 2023.
Usporedno s političkim pritiscima, u svibnju 2024. treća je strana ICC-u prijavila navode o seksualnom zlostavljanju od strane Khana prema jednoj mlađoj zaposlenici. Neovisni nadzorni mehanizam ICC-a (IOM) pokrenuo je istragu, no ona je zatvorena nakon što je navodna žrtva odbila sudjelovati. Kritičari su tvrdili da je istraga bila loše vođena. Druga prijava podnesena je u listopadu 2024., a predmet je preuzeo Ured za unutarnji nadzor Ujedinjenih naroda (OIOS), koji je od studenog 2024. do prosinca 2025. prikupio više od 5.000 stranica dokaza i svjedočanstava. Izvršni ured ICC-a zaključio je 8. lipnja 2026. da je Khan počinio "ozbiljnu povredu dužnosti i ozbiljnu zlouporabu" ulaskom u neprimjerenu seksualnu vezu s mlađom zaposlenicama i pokušajem da je spriječi u podnošenju pritužbe. Khan je od svibnja 2025. bio na dobrovoljnom dopustu, a britanski regulatorni organ Bar Standards Board uveo mu je privremenu zabranu odvjetničke prakse u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Khan je dosljedno negirao sve optužbe. Njegov odvjetnik najavio je da ce "zakonitost i pravicnost odluke osporavati kroz sve dostupne pravne mehanizme", no nije odmah bilo jasno koje su pravne mogucnosti preostale smijenjenom tuziitelju. Khan i njegovi odvjetnici su u nedavnim intervjuima sugerirali da bi optuzbe mogle biti dio politicke kampanje Izraela i njegovih saveznika, sto su UN-ovi istrazitelji odbacili. Izraelski veleposlanik pri UN-u Danny Danon izjavio je: "Pokusao je zrtvovati Izrael kako bi skrenuo pozornost s vlastitog nedolicnog ponasanja. Medjunarodna zajednica odbacila je taj cinican pokusaj danas." Francuska, Nizozemska i Norveska javno su poduprle smjenu. Glasanje pokrece izbor novog tuzitelja, dok ICC-ovo priopcenje naglasava da ce sud "i dalje pridavati najvecu vaznost odrzavanju sigurnog, ukljucivog i postovanja vrijednog radnog okruzenja za sve osoblje".
Slučaj Karima Khana odvija se u trenutku iznimnog pritiska na ICC kao instituciju. SAD, koji nije clanica ICC-a, pokrenuo je pocetkom srpnja 2026. kampanju za rusenje suda "ciglu po ciglu", uz prijetnje viznim zabranama, zamrzavanjem imovine i diplomatskim pritiskom na saveznicke drzave da se povuku iz suda ili odbiju njegovu jurisdikciju. Rusija i Izrael takodjer nisu clanice ICC-a, no sud moze provoditi jurisdikciju nad zlocinima pocinjenim na podrucju drzava clanica. Zabrinuti promatraci upozoravaju da bi skandal oko Khana, u kombinaciji s vanjskim pritiscima, mogao trajno oslabiti instituciju koja je osnovana kako bi procesuirala najteže zlocine na svjetskoj razini.
