Kritični minerali postaju novo oružje u rivalstvu SAD-a i Kine
Borba za litij, rijetke zemlje i kobalt oblikuje globalnu geopolitiku, a ovisnost o Kini tjera Zapad na traženje novih izvora, od Ukrajine do Grenlanda.
Borba za litij, rijetke zemlje i kobalt oblikuje globalnu geopolitiku, a ovisnost o Kini tjera Zapad na traženje novih izvora, od Ukrajine do Grenlanda.
U 21. stoljeću borba za prirodne resurse pretvara se u novu vrstu prikrivenog ratovanja. Države se više ne natječu samo za teritorij ili vojni utjecaj, već sve više za pristup mineralima, metalima i energetskim resursima koji su ključni za digitalne tehnologije, vojnu proizvodnju i globalne opskrbne lance. Tko kontrolira strateške mineralne resurse, kontrolira budućnost.
Kina trenutno dominira globalnom industrijom rijetkih zemalja, kontrolirajući značajan udio svjetskih kapaciteta prerade. Europska unija čak 40% svojih potreba za rijetkim zemljama pokriva upravo iz Kine, dok su ostali važni dobavljači Australija, Južna Afrika, Kanada i Brazil. Ta je ovisnost postala strateška briga za zapadne zemlje, posebno SAD.
Kontrola nad proizvodnjom i opskrbom minerala jedan je od glavnih kineskih aduta u trgovinskom ratu sa Sjedinjenim Državama. Peking je u prosincu 2024. godine, kao odgovor na američke sankcije kineskim poluvodičima, zabranio ili značajno ograničio izvoz antimona, galija, germanija i grafita u SAD. Riječ je o četiri elementa koji nisu klasificirani kao rijetke zemlje, ali ih Washington ubraja na popis "kritičnih minerala".
Možda nijedna epizoda ne ilustrira bolje spoj minerala i geopolitike od prijedloga administracije predsjednika Trumpa da se nastavak američke financijske i vojne potpore Ukrajini razmijeni za pristup njezinom mineralnom bogatstvu. Ukrajina posjeduje značajan mineralni potencijal: 21 od 30 materijala koje Europska unija klasificira kao "kritične sirovine" nalazi se upravo tamo, što predstavlja oko 5% globalnih rezervi. Mnoga nalazišta smještena su na jugu Ukrajinskog kristalinskog štita, uključujući područja blizu Azovskog mora, no velik dio tih teritorija trenutno je pod okupacijom.
Grenland, najveći svjetski otok i autonomni teritorij Kraljevine Danske, također je privukao Trumpovu pozornost zbog golemog mineralnog bogatstva. Otok posjeduje nalazišta 39 od 50 minerala koje američka vlada smatra kritičnima. Ispod leda koji se topi kriju se rijetki zemni elementi poput neodimija, praseodimija i disprozija, kao i kritični minerali uključujući litij, nikal, kobalt, cink i bakar, uz potencijalne rezerve nafte, prirodnog plina i zlata.
Litij, kojeg autor članka Azernews naziva "novim uljem", postao je jedan od najvažnijih strateških minerala. Dok je nafta bila gorivo za automobile i glavni resurs industrijskog doba 20. stoljeća, litij je temelj električnih vozila i ključni resurs digitalne i zelene ekonomije. Glavne rezerve litija nalaze se u Južnoj Americi i Australiji, no prerada i proizvodnja baterijskih tehnologija uvelike su povezane s azijskim zemljama.
Demokratska Republika Kongo postala je simbol onoga što neki kritičari opisuju kao "zeleni kolonijalizam". Ta zemlja posjeduje oko 70% svjetskih poznatih rezervi kobalta i opskrbljuje minerale za električna vozila, vjetroturbine i litij-ionske baterije. Unatoč golemom prirodnom bogatstvu, Kongo ostaje jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta.
Natjecanje za resurse izravno potiče oružano nasilje. U dijelovima Afrike naoružane skupine bore se za kontrolu nad rudnicima i transportnim rutama. Građanski ratovi u Liberiji, Sijera Leoneu, Angoli, Demokratskoj Republici Kongo i Kambodži izbili su prvenstveno zbog vlasništva nad nalazištima dijamanata, zlata i drugih prirodnih resursa. U Obali Bjelokosti građanski rat započeo je 2002. godine nakon ustanka vojnika, a financiran je profitom od prodaje dijamanata i kakaa.
Zemlje koje posjeduju sirovo mineralno bogatstvo sve češće odbijaju jednostavno ga izvoziti. Indonezija je 2020. godine zabranila izvoz nikalne rude kako bi prisilila međunarodne tvrtke da izgrade domaće kapacitete za taljenje. Zimbabve je na sličan način ograničio izvoz kroma kako bi potaknuo preradu na domaćem terenu.
Ekstrakcija rijetkih metala gotovo je uvijek povezana s ozbiljnom štetom za okoliš. Najveće svjetsko nalazište Bayan-Obo u Unutrašnjoj Mongoliji jedno je od najzagađenijih mjesta na planetu, gdje su voda, zrak i tlo potpuno kontaminirani teškim metalima, kiselinama i radioaktivnim izotopima.
Stockholmski međunarodni institut za mirovna istraživanja (SIPRI) u svojoj analizi upozorava da ne treba preuveličavati rizik od međudržavnog rata izravno potaknutog natjecanjem za minerale. Institut napominje kako je vjerojatnije da će minerali postati upleteni u šira geopolitička rivalstva, a ne da će im biti glavni uzrok.
Rastuće natjecanje za mineralne resurse moglo bi postati jedan od najvećih izazova 21. stoljeća. Ako se države nastave boriti za kontrolu nad kritičnim mineralima, to bi moglo dovesti do većih geopolitičkih napetosti, ekonomske nestabilnosti, pa čak i novih sukoba. Pravi izazov za svjetske lidere bit će pronalaženje ravnoteže između tehnološkog napretka i pristupa tim vrijednim materijalima.
