Krvavi oblaci nad Kolumbijom prestrašili građane nakon potresa
Stanovnici općine Galeras ostali su zatečeni prizorom na nebu, no znanstvenici su brzo umirili javnost i objasnili da je riječ o prirodnom fenomenu, a ne posljedici seizmičke aktivnosti.
Stanovnici općine Galeras ostali su zatečeni prizorom na nebu, no znanstvenici su brzo umirili javnost i objasnili da je riječ o prirodnom fenomenu, a ne posljedici seizmičke aktivnosti.
Neki dan su se mještani kolumbijske općine Galeras iznenadili kad su vidjeli kako su se iznad njih nakupili oblaci tamnocrvene boje. Taj prizor, koji se dogodio samo par dana nakon snažnog potresa, izazvao je mnoge spekulacije, a kod nekih je izazvao i misli o smaku svijeta.
Znanstvenici su, međutim, brzo umirili javnost i objasnili taj rijedak fenomen. Radilo se o fenomenu koji se zove candilazo, a koji je već viđen, na primjer u Caracasu u Venezueli, također nakon potresa.
Ne postoje znanstveni dokazi koji bi povezivali crveno nebo s bilo kakvom seizmičkom aktivnošću. Iako je prašina od srušenih zgrada mogla lokalno dodati sitne čestice u zrak, znanstvenici su rekli da je glavni uzrok bio prirodni atmosferski proces.
Termin candilazo koristi se za opisivanje vrlo živih crvenih ili narančastih zalazaka sunca. Iako je taj naziv regionalan, a ne znanstven, fizika koja ga objašnjava je dobro poznata i temelji se na Rayleighovu raspršenju.
Kada se Sunce približava horizontu, njegova svjetlost mora proći kroz znatno deblji sloj Zemljine atmosfere. Na tom dužem putu, kraće valne duljine svjetlosti, kao što su plava i ljubičasta, raspršuju se od strane molekula zraka, dok duže valne duljine, crvena i narančasta, prolaze gotovo bez smetnji i prevladavaju na nebu.
Rayleighovo raspršenje, nazvano po britanskom fizičaru Lordu Rayleighu, objašnjava plavetnilo neba tijekom dana i crvenilo zalazaka sunca. Raspršenje je obrnuto proporcionalno četvrtoj potenciji valne duljine, pa se plava svjetlost raspršuje otprilike devet puta učinkovitije od crvene.
Taj se efekt dodatno pojačava kada su u atmosferi prisutne i druge sitne čestice, kao što su prašina, dim ili aerosoli. Te čestice pojačavaju raspršenje kraćih valnih duljina, što omogućuje crvenim i narančastim tonovima da budu još vidljiviji.
Meteorolozi pritom ističu da sjeverna Južna Amerika povremeno ima epizode saharske prašine, koju pasati donose preko Atlantskog oceana. Prema NASA-inim objašnjenjima, oblaci prašine mogu intenzivirati boje zalaska sunca jer povećavaju broj lebdećih čestica koje raspršuju sunčevu svjetlost.
Podsjetimo, zapadnu Kolumbiju prije desetak dana je pogodio razoran potres magnitude 7,4, a službene brojke govore o najmanje 304 poginule osobe, više od 4400 ozlijeđenih i stotinama nestalih.
