Liječnik upozorava: Krv postaje gušća na vrućini
Prof. dr. sc. Edvard Galić objasnio je zašto su stariji i kronični bolesnici posebno ugroženi tijekom toplinskih valova i dao ključne savjete za prevenciju.
Prof. dr. sc. Edvard Galić objasnio je zašto su stariji i kronični bolesnici posebno ugroženi tijekom toplinskih valova i dao ključne savjete za prevenciju.
Visoke ljetne temperature ne donose samo nelagodu, već mogu izazvati i ozbiljne zdravstvene komplikacije, upozorava prof. dr. sc. Edvard Galić, prim. dr. med., ravnatelj KB-a Sveti Duh i predstojnik Klinike za unutarnje bolesti. U razgovoru za središnji Dnevnik HTV-a istaknuo je da hitne službe tijekom vrućina bilježe porast intervencija zbog dehidracije, vrtoglavice i nesvjestica, ali i znatno težih stanja.
Ljudsko tijelo nastoji održavati temperaturu između 36 i 37 stupnjeva. Kada su vanjske temperature ekstremne, organizam ulaže dodatan napor kako bi se rashladio. "Krvne žile se šire, intenzivnije se znojimo i brže dišemo kako bismo snizili temperaturu tijela", objasnio je Galić za HTV.
Upravo pojačano znojenje dovodi do gubitka tekućine. Ako se ona ne nadoknadi na vrijeme, nastaju problemi. "Volumen krvi se smanjuje, krv postaje viskoznija i gušća, dolazi do pada tlaka i povećava se rizik od tromboze, infarkta i moždanog udara", upozorio je ravnatelj KB-a Sveti Duh. Dodao je i da je ljeti stopa prijema u bolnicu nešto viša nego u ostatku godine. "Uz upalu pluća i sepsu, najčešće bilježimo poremećaje srčanog ritma, srčane i moždane udare", rekao je.
Najteže posljedice vrućina osjećaju starije osobe i kronični bolesnici. Među rizičnim skupinama su srčani bolesnici, osobe sklone aritmijama, dijabetičari te svi koji su već pretrpjeli srčani ili moždani udar. "Ako ne unosimo dovoljno tekućine, krv postaje gušća, raste rizik od tromboze, infarkta i moždanog udara", ponovio je Galić ključnu poruku.
Mnogi za osvježenje posežu za hladnim pivom, no alkohol zapravo dodatno dehidrira organizam. "Alkohol djeluje kao diuretik, dehidrira organizam i širi krvne žile, što može dovesti do pada tlaka", istaknuo je. Oprez je potreban i s energetskim pićima. "Energetska pića sadrže velike količine kofeina, srce zbog njih radi brže, a posebno su opasna tijekom velikih vrućina i intenzivnog fizičkog napora", naglasio je prof. dr. sc. Galić za HTV.
Iako se često može čuti da klima-uređaji nisu poželjni, Galić ih smatra važnim saveznikom u zaštiti od vrućina, posebno za starije i kronične bolesnike. "Klima je veliki saveznik, ali prostor ne smije biti previše rashlađen", rekao je. Preporučio je da temperatura u rashlađenoj prostoriji bude između 24 i 26 stupnjeva. Velike temperaturne razlike između vanjskog i unutarnjeg prostora mogu biti dodatno opterećenje za srce i krvne žile. "Najvažnija je postupna prilagodba organizma", zaključio je.
Kroničnim bolesnicima liječnik savjetuje redovito mjerenje krvnog tlaka i tjelesne težine te praćenje količine i boje urina. Ako primijete simptome, trebaju se odmah javiti liječniku. Posebno je upozorio na opasnost samoinicijativne promjene terapije. "Svojevoljno mijenjanje terapije može biti opasnije od toplinskog vala. O prilagodbi doze lijekova, osobito diuretika i lijekova za tlak, uvijek treba odlučiti liječnik", poručio je Galić. "Savjetujemo im da češće mjere krvni tlak i tjelesnu težinu te prate količinu i boju urina. Ako primijete simptome, trebaju se odmah javiti liječniku."
