Litva gradi novu obrambenu liniju duž granica s Rusijom i Bjelorusijom
Vlada u Vilniusu odobrila je plan vrijedan 50 milijuna eura za uspostavu protumobilizacijskih pojaseva i parkova, a radovi bi trebali biti gotovi do kraja 2030. godine.
Vlada u Vilniusu odobrila je plan vrijedan 50 milijuna eura za uspostavu protumobilizacijskih pojaseva i parkova, a radovi bi trebali biti gotovi do kraja 2030. godine.
Litavska vlada u srijedu, 12. kolovoza 2026., odobrila je izmjene plana za izgradnju obrambenih inženjerijskih utvrda duž granica s Bjelorusijom i ruskom Kalinjingradskom oblašću. Projekt, koji je pripremilo Litavsko ministarstvo nacionalne obrane, predviđa uspostavu potpuno novog obrambenog pojasa i proširenje postojećih mjera za otežavanje kretanja potencijalnog protivnika.
Za provedbu ovog ambicioznog plana izdvojeno je 50 milijuna eura. Kako je pojasnio zamjenik ministra nacionalne obrane Tomas Mikelkevičius, cilj je maksimalno iskoristiti litavski teren i inženjerske mjere kako bi se, po potrebi, omelo napredovanje protivnika i stvorili povoljniji uvjeti za djelovanje vlastitih oružanih snaga.
"Vojna protumobilnost važan je dio litavske obrambene spremnosti. Nastojimo najbolje iskoristiti litavski teren i inženjerske mjere kako bismo ometali kretanje protivnika ako je potrebno i stvorili povoljnije uvjete za djelovanje naših oružanih snaga", izjavio je Mikelkevičius.
Prema odluci vlade, duž same granice s Bjelorusijom i Kalinjingradskom oblašću formirat će se pojas zemljišta širine 20 metara. Na operativnim područjima koje su identificirale Litavske oružane snage, ti pojasevi mogu doseći širinu od 150 metara. Provedba ovih mjera planirana je do kraja 2028. godine.
Ministar obrane Robertas Kaunas novinarima je otkrio da je razvijen detaljan plan koji opisuje kako će izgledati zone od 5, 20 i 50 kilometara, kakve utvrde treba postaviti i koje odluke donijeti. Broj vojnih inženjerijskih parkova za protumobilnost povećat će se s dosadašnjih 27 na 50 lokacija, a prošireni program trebao bi biti gotov do 31. prosinca 2028. Cijela inicijativa trebala bi biti dovršena do kraja 2030. godine.
Prvotni rok za završetak radova, prema vladinoj rezoluciji iz 2024. godine, bio je 1. travnja 2025. Ministarstvo obrane zatražilo je produljenje roka upravo zbog povećanja broja parkova i opsega posla.
Jačanje litavskih granica događa se u trenutku pojačanih sigurnosnih aktivnosti na istočnom krilu NATO-a. U srijedu, 12. kolovoza, saveznici su se sastali u Sjevernoatlantskom vijeću kako bi raspravljali o nedavnim incidentima s dronovima i kršenjima zračnog prostora u Poljskoj i Rumunjskoj, istaknuvši kako Rusija snosi punu odgovornost za te povrede.
Istog dana, portugalski F-16 završili su svoju misiju zračne policije u Estoniji, dok su dan ranije, 11. kolovoza, rumunjski F-16 iz eskadrile "Carpathian Vipers" okončali svoju misiju upravo u Litvi. Obje misije dio su NATO-ovih aktivnosti pojačanog nadzora zračnog prostora iznad Baltika.
Uz vojne prijetnje, Litva se suočava i s pritiskom ilegalnih migracija. Nedavno je litavska državna granična služba u općini Druskininkai otkrila podzemni tunel za koji se sumnja da su ga koristili neregularni migranti za ulazak iz Bjelorusije. Susjedna Latvija zatvorila je svoju granicu s Bjelorusijom 31. srpnja, a 11. kolovoza latvijske sigurnosne službe pokrenule su operaciju protiv ilegalnih migracija koja će trajati do kraja mjeseca.
