Prof. dr. sc. prim. Darko Katalinić upozorava da iscrpljenost koja traje dulje od četiri tjedna može biti znak ozbiljnih zdravstvenih problema, od manjka željeza do bolesti štitnjače.
Ljeto je na vrhuncu, dani su dugi, a mnogi s nestrpljenjem iščekuju godišnji odmor. No umjesto naleta energije, sve veći broj ljudi osjeća upravo suprotno, kroničnu iscrpljenost, pospanost i manjak koncentracije. Iako je lako sve pripisati vrućini, prof. dr. sc. prim. Darko Katalinić, dr. med. iz Croatia Poliklinike, ističe kako dugotrajna iscrpljenost nije bezazlena i može ukazivati na ozbiljnije nedostatke u organizmu.
Osjećaj ljetne malaksalosti nije umišljen. Prema riječima prof. Katalinića, riječ je o složenoj reakciji tijela na toplinski val. Kako bi se rashladio, organizam širi krvne žile, pojačava znojenje i ubrzava rad srca. "Organizam tijekom toplinskog vala neprestano radi, čak i kada osoba miruje", objašnjava liječnik. Ovaj stalan napor troši dodatnu energiju, što rezultira osjećajem težine u tijelu i manjkom snage.
Ključan faktor je i dehidracija. Mnogi griješe čekajući osjećaj žeđi koji je, kako upozorava prof. Katalinić, već zakašnjeli signal. "Žeđ nije rani pokazatelj manjka tekućine, nego se pojavljuje tek kada je dehidracija već uznapredovala". Čak i blagi manjak tekućine može uzrokovati pad koncentracije, glavobolje i osjećaj iscrpljenosti. Problem dodatno pogoršava gubitak elektrolita poput natrija, kalija i magnezija putem znojenja. "Kod osoba koje se obilno znoje njihov nedostatak može uzrokovati slabost, mišićne grčeve, vrtoglavicu i osjećaj da organizam nema dovoljno energije", pojašnjava liječnik.
Toplina izravno utječe i na kvalitetu sna. Da bismo zaspali, tjelesna temperatura mora pasti, što je tijekom sparnih noći otežano. "San postaje plići, češće dolazi do buđenja, a udio dubokog sna se smanjuje", navodi prof. Katalinić. Zbog toga je moguće provesti osam sati u krevetu, a probuditi se potpuno iscrpljeno. Uz to, ljetni način života često donosi nagle promjene, od kasnijih odlazaka na spavanje do intenzivnije fizičke aktivnosti na koju tijelo nije naviklo. "Iako je tjelesna aktivnost iznimno korisna za zdravlje, naglo povećanje opterećenja bez odgovarajućeg odmora može dovesti do kumulativnog umora", upozorava liječnik.
Uobičajeni ljetni umor obično prolazi nakon odmora i hidratacije. No prof. Katalinić naglašava da postoji jasna crvena linija kada iscrpljenost više nije bezazlena. "Takav umor nije samo osjećaj pospanosti, nego dubok osjećaj iscrpljenosti koji otežava obavljanje svakodnevnih aktivnosti", objašnjava. Ključno je obratiti pozornost na popratne simptome poput neobjašnjivog gubitka težine, povišene temperature, noćnog znojenja ili otežanog disanja, što može upućivati na bolesti srca, pluća ili čak šećernu bolest.
Liječnik posebno ističe važnost praćenja trajanja simptoma. "Umor koji traje dulje od četiri tjedna bez jasnog razloga, progresivno se pogoršava ili značajno utječe na svakodnevni život zahtijeva liječničku procjenu", poručuje prof. Katalinić.
Jedan od najčešćih uzroka dugotrajne iscrpljenosti je manjak željeza. Ono što mnogi ne znaju jest da se umor može javiti i prije nego što se razvije anemija. "Važno je znati da se umor može javiti i prije nego što hemoglobin postane snižen, kada su smanjene samo zalihe željeza, odnosno vrijednost feritina", ističe liječnik. Uz željezo, za razinu energije ključni su i vitamin B12 te folna kiselina. Prof. Katalinić upozorava na ozbiljne posljedice zanemarivanja: "Dugotrajan neliječeni nedostatak vitamina B12 može uzrokovati trajna oštećenja živčanog sustava".
Prvi impuls kod kroničnog umora često je posezanje za suplementima, no liječnik savjetuje oprez. "Suvremena medicina temelji se na dokazima koji jasno pokazuju da dodaci prehrani nisu univerzalno korisni za sve ljude", kaže prof. Katalinić. Samoinicijativno uzimanje može prikriti pravi uzrok bolesti, a u nekim slučajevima biti i izravno štetno. "Prevelik unos željeza može uzrokovati oštećenje jetre, gušterače i srca, dok višak cinka može dovesti do nedostatka bakra, anemije i oslabljene funkcije imunološkog sustava", navodi liječnik. Umjesto pogađanja, preporučuje se ciljana laboratorijska dijagnostika.
Jedan od načina za provjeru nutritivnog statusa je i IMUNO paket Croatia Poliklinike, koji obuhvaća pretrage vitamina D, B12, folne kiseline, feritina, magnezija, kalcija i kompletnu krvnu sliku. "Kombinacijom procjene vitamina D, vitamina B12, folne kiseline, feritina, krvne slike, magnezija i kalcija moguće je otkriti česte, ali često zanemarene poremećaje poput nedostatka željeza, vitamina ili promjena u krvnoj slici", objašnjava prof. Katalinić. "Laboratorijske pretrage omogućuju da se liječenje prilagodi stvarnim potrebama pojedinca", zaključuje liječnik, dodajući da se nalazi uvijek moraju tumačiti u kontekstu dobi, simptoma i cjelokupnog zdravstvenog stanja pacijenta. Do 31. kolovoza 2026. paket je dostupan po promotivnoj cijeni od 98 eura, što je popust od 51 posto.
