Manje proteina za dulji život?
Analiza više od 350 istraživanja sugerira da smanjenje unosa proteina može usporiti starenje i poboljšati metabolizam, no ključna je razlika između aktivnih i sjedilačkih osoba.
Analiza više od 350 istraživanja sugerira da smanjenje unosa proteina može usporiti starenje i poboljšati metabolizam, no ključna je razlika između aktivnih i sjedilačkih osoba.
Uobičajeno uvjerenje da je visok unos proteina univerzalno dobar za zdravlje dovedeno je u pitanje novom opsežnom studijom. Istraživanje objavljeno 10. kolovoza 2026. u časopisu Cell Press Blue pokazuje da za značajan dio populacije manji unos proteina može biti put prema zdravijem starenju i potencijalno duljem životu.
Znanstvenici su proveli meta-analizu koja je obuhvatila više od 350 studija provedenih na ljudima, miševima i drugim organizmima. Njihovi nalazi ukazuju na to da smanjenje količine proteina u prehrani može poboljšati metabolizam, promijeniti način na koji stanice reagiraju na hranjive tvari, smanjiti oštećenja stanica i poboljšati njihovo funkcioniranje.
Autori studije naglašavaju da koristi nisu jednake za sve. Ključni čimbenici koji određuju idealan unos proteina su dob, opće zdravstveno stanje i, što je najvažnije, razina tjelesne aktivnosti. Dudley Lamming, jedan od autora studije sa Sveučilišta Wisconsin-Madison, pojasnio je ovu razliku.
"Potpuno je jasno da proteini imaju pozitivan učinak na rast mišića i odgovor organizma na tjelovježbu kod tjelesno aktivnih osoba", rekao je Lamming. "No budući da većina ljudi živi relativno sjedilačkim načinom života, mnogi vjerojatno unose više proteina nego što im je zapravo potrebno, što vjerojatno ima negativne posljedice za zdravlje."
Nekoliko novijih istraživanja na ljudima, koja su bila dio ove opsežne analize, pokazalo je konkretne prednosti smanjenog unosa proteina. Među njima su smanjenje tjelesne težine i udjela masnog tkiva te istovremeno poboljšanje razine šećera u krvi.
S druge strane, metaistraživanje je identificiralo i specifične rizike povezane s prekomjernim unosom određenih aminokiselina. Prekomjeran unos metionina, izoleucina i valina, građevnih blokova proteina, može povećati rizik od pretilosti, upala i drugih bolesti koje se vežu uz proces starenja.
Studija ne zagovara jedno rješenje za sve. Paralelna istraživanja jasno pokazuju da veći unos proteina ima svoje mjesto, posebno kada je u kombinaciji s redovitom tjelovježbom. Za starije osobe takav režim može biti ključan u borbi protiv gubitka mišićne mase povezanog sa starenjem (sarkopenije) i u procesu smanjenja tjelesne težine.
Zaključak studije stoga nije da su proteini loši, već da je personalizirani pristup prehrani, utemeljen na stilu života, ključan za dugoročno zdravlje. Za one koji nisu redovito tjelesno aktivni, preispitivanje unosa proteina mogao bi biti važan korak prema zdravijoj budućnosti. Prije bilo kakvih drastičnih promjena u prehrani, savjetuje se konzultacija s liječnikom ili nutricionistom.
