Mešić: Samo tri posto polja navodnjavamo
Dekan Agronomskog fakulteta Aleksandar Mešić upozorava da klimatske promjene već oblikuju hrvatsku poljoprivredu i traži hitnu modernizaciju.
Dekan Agronomskog fakulteta Aleksandar Mešić upozorava da klimatske promjene već oblikuju hrvatsku poljoprivredu i traži hitnu modernizaciju.
Klimatske promjene za hrvatske poljoprivrednike više nisu daleka prijetnja, nego svakodnevna stvarnost na koju se zemlja mora hitno prilagoditi. O nužnim koracima za opstanak domaće proizvodnje hrane u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Aleksandar Mešić.
Ključni problem koji je istaknuo jest katastrofalno niska razina navodnjavanja. "Činjenica da navodnjavamo samo tri posto poljoprivrednih površina ilustrira koliko je naša poljoprivreda nerazvijena", upozorio je Mešić. Prema njegovim riječima, odgovornost za ovakvo stanje dijele i država i sami proizvođači. "Država treba osigurati infrastrukturu i dovoljne količine kvalitetne vode, a poljoprivrednici pametne sustave navodnjavanja na svojim gospodarstvima", poručio je.
Unatoč sve češćim sušnim razdobljima, dekan smatra da Hrvatska ne oskudijeva vodom, već je problem u njezinoj neravnomjernoj raspodjeli tijekom godine. "Hrvatska je država koja ima dovoljno vode, samo što ona nije ravnomjerno raspoređena tijekom godine", objasnio je. Rješenje vidi u gradnji akumulacija koje bi zadržale vodu iz kišnih razdoblja. "Vodu iz razdoblja kada je imamo u obilju treba sačuvati i učinkovito dovesti do poljoprivrednih gospodarstava", dodao je Mešić, naglasivši da se vodom "mora upravljati učinkovito i racionalno".
Mešić je jasan: bez korjenite transformacije nema budućnosti. "Poljoprivredu moramo temeljiti na znanju, novim tehnologijama, digitalizaciji, automatizaciji i inovacijama", rekao je, dodajući da se sektor "više ne može doživljavati kao tradicionalna djelatnost". Hrvatska se, po njegovu mišljenju, "mora suočiti s novim normalnim" i ugledati se na uspješnije europske zemlje.
Oslanjanje na strane dobavljače u nesigurnim vremenima dekan vidi kao neprihvatljiv rizik. "Ne možemo se oslanjati na uvoz hrane jer živimo u neizvjesnim vremenima", izjavio je, istaknuvši da "prehrambena samodostatnost, odnosno prehrambena suverenost, mora biti naš imperativ".
Posebno je kritizirao apsurdnu situaciju u domaćoj poljoprivrednoj razmjeni. "Izvozimo žitarice, a uvozimo meso i mlijeko za čiju su proizvodnju upravo te žitarice potrebne", upozorio je Mešić, ukazujući na propuštenu priliku za stvaranje dodane vrijednosti unutar zemlje.
Osvrćući se na korištenje europskih potpora, Mešić je priznao da je novac uspješno povučen, ali i da krajnji učinak nije bio optimalan. "Potpore smo uspješno povukli, ali usudim se reći da smo ih mogli i bolje iskoristiti", rekao je. Sredstva su, prema njegovoj ocjeni, često služila za saniranje niske produktivnosti umjesto za istinsko jačanje sektora. "Propustili smo priliku da povećamo konkurentnost i stvorimo otporniju poljoprivredu", zaključio je.
Na izravno pitanje sluša li država dovoljno stručnjake, Mešićev odgovor bio je porazan: "Nažalost, puno premalo, gotovo nikako". Istaknuo je da Agronomski fakultet kontinuirano izrađuje analize i prijedloge, ali izostaje politička volja da se struka aktivnije uključi u kreiranje poljoprivredne politike. "Potencijala zaista imamo, ali na svima nama je kako ćemo ga iskoristiti", zaključio je dekan Agronomskog fakulteta.
