Britanski znanstvenici pokreću ambiciozan projekt uzgoja minijaturnih ljudskih organa, poznatih kao organoidi, koji bi mogao radikalno promijeniti način na koji se razvijaju i testiraju novi lijekovi. Istraživački centar u Cambridgeu koristit će ove nakupine tkiva, uzgojene izravno iz stanica pacijenata britanskog javnog zdravstva (NHS), kako bi se utvrdilo zašto se bolesti različito manifestiraju kod različitih ljudi i koji su tretmani za njih najučinkovitiji.
Projekt financira Vijeće za medicinska istraživanja (MRC) s 20 milijuna funti, a cilj mu je stvoriti standardiziranu biblioteku organoida dostupnu akademskoj zajednici i farmaceutskoj industriji. Ovaj potez dio je šire strategije vlade premijera Keira Starmera za ubrzano smanjenje broja životinja u znanstvenim istraživanjima.
Odmak od testiranja na životinjama
Pristup označava značajan odmak od tradicionalnog oslanjanja na životinjske modele. Povijesni podaci pokazuju da više od 90% lijekova koji uspješno prođu testiranja na životinjama kasnije ne uspiju u kliničkim ispitivanjima na ljudima. Matthias Zilbauer, profesor kliničke pedijatrijske gastroenterologije na Institutu za matične stanice u Cambridgeu, ističe ključni problem.
"Mnoge se ljudske bolesti kod životinja uopće ne pojavljuju ili se manifestiraju drukčije jer one nisu ljudi. Želimo testove i modele koji nam mogu reći koji tretmani djeluju i kod kojih pacijenata, a miš nam to ne može reći."
Zilbauerov tim započinje s organoidima za upalne bolesti crijeva poput ulceroznog kolitisa i Crohnove bolesti, no projekt će obuhvatiti širok raspon tkiva - od nakupina srčanog tkiva koje kucaju do električno aktivnih moždanih stanica. Drugi timovi fokusirat će se na uzgoj tumora za bolje liječenje raka.
Značajan utjecaj na broj životinja
Profesor Zilbauer naglašava da testiranje na životinjama neće biti u potpunosti napušteno u bliskoj budućnosti, ali očekuje konkretne rezultate. "Ovo će značajno utjecati na broj životinja koje koristimo i na način na koji ćemo u budućnosti razvijati nove lijekove", izjavio je. "Ne tvrdimo da se životinje u bliskoj budućnosti više uopće neće koristiti jer i dalje postoje određena pitanja koja se ne mogu testirati na ovim novim modelima. Ipak, smanjenje broja je itekako stvarno."
Prošle godine u Velikoj Britaniji provedeno je 2,54 milijuna postupaka na životinjama, što je pad od 3,8% u odnosu na 2024. godinu. Iako u više od 90% slučajeva prevladavaju miševi, štakori, ribe i ptice, jedan posto postupaka uključuje posebno zaštićene vrste poput mačaka, pasa, konja i majmuna.
Personalizirana medicina na vidiku
Agencija Innovate UK dodijelila je dodatna dva milijuna funti za devet projekata usmjerenih na smanjenje broja životinja u testovima sigurnosti. Jedan od njih vodi tvrtka VivoSphere, koja uzgaja srčane stanice u sićušnim gelastim sferama. Tradicionalni testovi sigurnosti mogu uključivati od 50 do 100 životinja, uključujući zamorce, kuniće i pse.
"Ako neki lijek nije dobar, manji je rizik i za životinje i za pacijente", izjavio je Yuan Tian, tehnički direktor VivoSpherea. Dr. Juliet Dukes iz dobrotvorne organizacije Replacing Animals in Research vidi još veći potencijal. "Jedna od golemih prednosti organoida, organa na čipu i drugih in vitro mikrofizioloških sustava jest to što, za razliku od životinjskih modela, imaju stvaran potencijal za ostvarenje obećanja o istinski personaliziranoj medicini za svakog pacijenta. Sve je to vrlo uzbudljivo.", rekla je.