Miškulin i Janjić za N1: Govori u Mrkonjić Gradu sramni su kič
Hrvatski povjesničar i srbijanski analitičar slažu se da je politička zloupotreba povijesti regresivna i opasna, posebno za BiH.
Hrvatski povjesničar i srbijanski analitičar slažu se da je politička zloupotreba povijesti regresivna i opasna, posebno za BiH.
Trideset i jedna godina nakon završetka vojno-redarstvene operacije Oluja, narativi o njoj i dalje duboko dijele regiju, a ovogodišnje obilježavanje u Mrkonjić Gradu pokazalo je koliko je povijest i dalje talac dnevne politike. U emisiji N1 televizije o tome su govorili hrvatski povjesničar i sociolog Ivica Miškulin i politički analitičar iz Srbije Dušan Janjić, koji su oštro kritizirali retoriku s tog skupa.
Janjić nije štedio riječi opisujući ono što se moglo čuti na obilježavanju godišnjice u Mrkonjić Gradu. "Ono sinoć je bio jedan kič, jedan sramni kič... Govorimo o govoru i Vučića i Dodika", rekao je Janjić za N1, dodajući kako smatra da "žrtve rata to nisu zaslužile".
Na njegove riječi nadovezao se i Miškulin, koji je također izrazio žaljenje zbog poruka koje su odaslane. "Da vi nakon 31 godinu čujete takve stvari, tu se mogu složiti, to je duboko žalosno", izjavio je, opisujući dojam koji je na njega ostavio događaj u Mrkonjić Gradu.
Janjić je otišao korak dalje u analizi, ocijenivši da poruke s tog skupa nisu bile političke, već ideološke prirode. "Ovo nije bio politički govor, to je bio ideološki govor", rekao je, okarakteriziravši ga kao "vrlo opasnim, regresivnim".
Posebno je zabrinjavajućom ocijenio potencijalnu eskalaciju koju takva retorika može izazvati. "Iz ovoga može doći do eskalacije nasilja u Bosni i Hercegovini", upozorio je Janjić, ukazujući na krhkost prilika u toj zemlji. Dodao je i kako je današnji narativ drugačiji nego prije deset ili petnaest godina, sugerirajući da se situacija pogoršava.
Miškulin je, govoreći iz hrvatske perspektive, naglasio da u Hrvatskoj nema dileme oko značaja same operacije. "Oluja je vrhunac hrvatske borbe za cjelovitost samostalne hrvatske države. Ona je njezin, sa hrvatske strane, sretan ishod", rekao je. Međutim, jednako je jasan bio i kad je riječ o mračnijim stranama ratnih zbivanja.
"Uopće nema nikakve dileme da su neke hrvatske vojne operacije bile praćene i određenim zločinima", izjavio je Miškulin. Istovremeno je dodao kako se ti zločini, prema njegovom mišljenju, "ne mogu uspoređivati sa srbijanskim zločinima" te da nisu bili rezultat unaprijed planirane politike.
Oba sugovornika dotakla su se i izazova s kojima se suočavaju mlađe generacije. Miškulin je kao najveći problem istaknuo to što mladi sve više vjeruju pojednostavljenim tumačenjima povijesnih događaja koja pronalaze na društvenim mrežama, dok su sve manje usmjereni na ozbiljno čitanje i proučavanje literature.
Janjić je dodao da među mladima u Srbiji primjećuje drugačiji odnos prema ratovima devedesetih nego ranije, ali i da je nužno raditi na obrazovanju i proučavanju dokumenata. Potrebni su, smatra, razgovori u kojima sudjeluju sugovornici različitih perspektiva.
Na kraju razgovora, Miškulin je zaključio da je članstvo Hrvatske u Evropskoj uniji imalo transformativni učinak te izrazio uvjerenje da bi ubrzani evropski put Bosne i Hercegovine i Srbije bio pozitivan za obje države.
