Mladi u Hrvatskoj sve manje u noćnim klubovima
Profesor Krolo i urednik Tomašević za Hinu analiziraju uzroke: visoke cijene, osjećaj nesigurnosti, manja konzumacija alkohola i digitalne platforme mijenjaju navike mladih.
Profesor Krolo i urednik Tomašević za Hinu analiziraju uzroke: visoke cijene, osjećaj nesigurnosti, manja konzumacija alkohola i digitalne platforme mijenjaju navike mladih.
Trend izlazaka mladih u noćne klubove u Hrvatskoj bilježi značajan pad, a stručnjaci kao glavne razloge navode financijsku nedostupnost, rastući osjećaj nesigurnosti te promjenu životnih navika koje uključuju manje alkohola i više brige o zdravlju. Prema pisanju Tportala, europska istraživanja potvrđuju da je klupska scena doživjela snažan udarac u razdoblju pandemije i nakon nje, no to nije jedini krivac za trenutnu situaciju.
Profesor s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zadru Krešimir Krolo za Hinu je pojasnio kako su klupski izlasci za mlade postali jednostavno preskupi. "Klupski izlasci su u prosjeku postali preskupi, barem za djecu roditelja kada je clubbing bio financijski prihvatljiv, ali i kada je predstavljao kulturni novitet", istaknuo je Krolo. Kao drugi ključni razlog izdvaja rastući osjećaj nesigurnosti na takvim lokacijama.
U svom osvrtu posebno je apostrofirao iskustvo žena. "Ovdje bih posebno apostrofirao iskustvo žena u klubovima koji variraju od verbalnih nasrtaja i narušavanja privatnog prostora do straha od stavljanja omamljujućih sredstava u piće", kazao je Krolo za Hinu. Uz to, ističe i utjecaj digitalnih platformi na društvene rituale te gubitak anonimnosti s pojavom pametnih telefona.
Značajan faktor je i promjena životnog stila mlađih generacija koje veći naglasak stavljaju na zdrav život. "U nekim zemljama je jasna korelacija između primjetnog pada u intenzitetu i količini konzumacije alkohola mladih i smanjenog interesa za klupsku scenu", dodao je Krolo.
Glavni urednik i osnivač portala Klubskascena.hr Goran Tomašević, koji zadnja dva desetljeća prati prilike na sceni, slaže se s ovom ocjenom. Potvrđuje da su mladi u koroni i nakon nje promijenili način zabave, okrećući se privatnim zabavama i zdravijem životu bez prekomjernog alkohola. Ipak, napominje kako se ne može generalizirati da mladi uopće ne idu u klubove. "Ako imate neko bolje DJ gostovanje, onda tko voli clubbing mora platiti ulaznicu u klubu. Takvo ime neće doći ni na privatni party, ni u neki kafić što prodaje kroasane", rekao je Tomašević.
Tomašević je spomenuo i pokušaje organiziranja jutarnjih i dnevnih partija u Zagrebu i Splitu, no ističe kako je lako napuniti kafić kapaciteta 50 ljudi, što se ne može nazvati pravim clubbingom već tek trendom. S druge strane, profesor Krolo navodi kako alternativna i elektronska klupska scena svoju privlačnost zadržava kroz intimnije zabave poznate kao "soft clubbing".
"To je ono što se dobrim dijelom i naziva 'soft clubbingom'. Na takvim mjestima je manje problema financijske ili sigurnosne naravi zbog gusto isprepletene mreže posjetitelja ali i zbog internaliziranog senzibiliteta prema problemima koji izlaze iz takvog vida zabave", naglasio je Krolo. Dominantna klupska scena i dalje je vezana za hiperhedonističke narodno-zabavne klubove. "Riječ je o ekonomsko afluentnijim (imućnijim) mladima ili barem onima koji imaju takve aspiracije. Konzumiranje alkohola je u velikim grupama, u separeima gdje se u jednoj noći naručuju pića u vrijednosti prosječne mjesečne plaće", ustvrdio je Krolo, dodajući da je kriza najvidljivija kroz gašenje "srednjestrujaške" klupske scene dok su "hiperhedonistički narodni klubovi otišli u jednu krajnost, a soft clubbing u drugu".
Unatoč promjenama, klubovi u Hrvatskoj po pitanju elektroničke glazbe i dalje jako dobro stoje, ocjenjuje Tomašević. "Oni su i dalje okosnica clubbing scene i vrlo važan mehanizam koji tijekom cijele godine održavaju aktivnim cijeli niz kreativaca iz kulturnih i kreativnih industrija od samih izvođača (DJ, live act, band) do ton majstora, majstora rasvjete, fotografa, PR, VJ-a, grafičkih dizajnera, snimatelja itd. Cijeli taj ekosustav sa preko 15 različitih profesija ne bi postojao da nema klubova", rekao je Tomašević za Tportal.
Zagreb najjaču scenu ima izvan ljetnih mjeseci. "Najjaču scenu Zagreb ima tijekom jeseni, zime i proljeća, kada klubovi znaju okupiti i 1500-2000 ljudi, ovisno tko gostuje. Ljeti se sve seli na more gdje manji gradovi, pa čak i Split, zimi broje jedva 100-150 ljudi koji idu na partyje", pojasnio je Tomašević.
Jedan od simbola krize je i zagrebački klub Gallery na Jarunu koji već dugo traži novog vlasnika jer nema zaradu. Tomašević smatra da Jarun trenutno privlači više posjetitelja na open air koncerte i festivale, a klubu ne ide na ruku ni nova regulacija prometa i nedostatak parkinga. Slični problemi pogađaju i svjetske metropole; prema pisanju Tportala, poznati berlinski klubovi Berghain i Watergate zatvorili su svoja vrata u zadnje četiri godine.
