Mlakićeva 'Legenda o planini': Putopis u srce Bosne
Novo izdanje Josipa Mlakića vodi čitatelje kroz planinski masiv Vranicu, gdje se mitovi, ratne traume i usmene predaje prepliću s ljepotom i devastacijom krajolika.
Novo izdanje Josipa Mlakića vodi čitatelje kroz planinski masiv Vranicu, gdje se mitovi, ratne traume i usmene predaje prepliću s ljepotom i devastacijom krajolika.
Novo, bogato opremljeno izdanje knjige 'Legenda o planini' autora Josipa Mlakića predstavlja putopis koji povezuje prirodne ljepote, osobna iskustva i kulturno naslijeđe. Središnji motiv djela je planina Vranica, dominantni masiv u srcu Bosne, kroz koji pisac provodi čitatelja na putovanju prožetom mitologijom, sjećanjima na rat i usmenom tradicijom. Rezultat je meditativna knjiga o protoku vremena, vjeri, kolektivnom sjećanju i snazi koju nosi sam krajolik.
Djelo je nastalo u vrijeme snimanja istoimenog filma i funkcionira kao poetsko-dokumentarno putovanje kroz prostor i vrijeme. Vranica u ovoj priči postaje svojevrstan živi arhiv, mjesto susreta drevnih legendi o zmijskim carevima i kamenim svatovima, uspomena na socijalistička desetljeća i ratne traume iz devedesetih, ali i svakodnevice posljednjih ljudi koji još čuvaju planinske običaje, prenosi Večernji list 7. kolovoza 2026.
Mlakićevo pripovijedanje proteže se od tajanstvenih Crvenih zemalja i antičkih rudnika Zlatnog guvna, preko uništenog sela Zvizde i onečišćenog Prokoškog jezera, sve do zaleđenog Ždrimačkog slapa i usamljenih pastirskih nastambi na lokalitetu Sikira. Prozu prati i vizualna građa koja ističe oštar kontrast između veličanstvene planinske prirode i dugotrajnog ljudskog nemara, fotografije donose prizore snježnih grebena, šumskih putova i izvora, ali i napuštene rudarske zone i tragove devastacije.
Na tom putu autor susreće neobične pojedince kroz čije se životne priče zrcali kompleksna slika Bosne i Hercegovine. Među njima je Ivan Žuljević, čuvar usmenih predaja koji je rođen upravo na toj planini, kao i Stipe Vukadin Pipuka, čovjek teško stradao u ratu koji danas planinom hoda poput hodočasnika i ekološkog aktivista. Knjiga ne zaobilazi ni one koji su planinu voljeli, a ona ih je uzela, poput Tomislava Češljara, čiji je život tragično okončan prilikom leta paraglajderom.
Kroz niz sudbina, proroka, odmetnika, franjevaca, nomada, gastarbajtera i ratnih veterana, ocrtava se jedna šira priča o prostoru "opterećenom viškom povijesti", kako se navodi u opisu djela. Mlakić ne uljepšava ni teritorij ni njegove stanovnike; istom mjerom bilježi veličanstven prizor zaleđenog slapa i sramotne hrpe otpada na planinskim izvorima, epsku snagu starih legendi i apsurd etničkih podjela koje su uspjele rascijepiti čak i planinarska društva.
'Legenda o planini' nudi oštroumno, ali istovremeno nježno svjedočanstvo o onome što preostaje kad legende zamru, kad se sela isprazne i kad planina postane jedina nepromjenjiva točka u prolaznosti ljudskih sudbina. Djelo balansira između putopisa, esejistike, kulturne povijesti i osobnog svjedočenja, pružajući čitatelju slojevito štivo o snazi krajolika i kolektivnom pamćenju.
Knjiga se može nabaviti u Knjižari Fraktura i na webshopu izdavačke kuće Fraktura.