Na današnji dan: Točno u 5 sati počela je vojno-redarstvena akcija
Prije 31 godinu hrvatske snage krenule su u operaciju kojom je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara okupiranog teritorija i slomljena pobuna u Kninu.
Prije 31 godinu hrvatske snage krenule su u operaciju kojom je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara okupiranog teritorija i slomljena pobuna u Kninu.
Na današnji dan, 4. kolovoza 1995. godine, točno u 5 sati ujutro, započela je vojno-redarstvena akcija "Oluja". Opći napad pokrenut je na bojišnici dugoj 630 kilometara, protežući se kroz sjevernu Dalmaciju, Liku, Kordun i Banovinu. Istodobno je otvorena snažna topnička i raketna paljba po položajima Srpske vojske Krajine, a izostanak značajnijeg odgovora na velikom dijelu bojišnice nagovijestio je brz rasplet.
Operacija, koja je trajala do 7. kolovoza, rezultirala je oslobađanjem 10.400 kvadratnih kilometara teritorija Republike Hrvatske. Prema podacima koje donosi Bjelovar.live, hrvatske snage za napad brojale su 130 tisuća ljudi, uz dodatnih 60 tisuća angažiranih u obrambenim operacijama. Na raspolaganju su imali 350 tenkova, 18 helikoptera i 38 zrakoplova.
Napadnim operacijama rukovodili su zapovjednici šest zona odgovornosti. Zonom Zagreb zapovijedao je general bojnik Ivan Basarac, Zonom Bjelovar general bojnik Luka Džanko, Zonom Karlovac general pukovnik Miljenko Crnjac, Zonom Gospić general bojnik Mirko Norac, a Zonom Split general pukovnik Ante Gotovina. Obrambene snage u Zoni Osijek predvodio je general pukovnik Đuro Dečak, dok je Južnim bojištem zapovijedao general bojnik Živko Budimir.
Suprotstavljene snage, organizirane u četiri korpusa, raspolagale su s oko 40 tisuća vojnika, 400 tenkova, 200 oklopnih transportera, 550 topova, 25 zrakoplova, 13 helikoptera i 320 protuzračnih topova. Unatoč tome, već prvog dana hrvatske postrojbe prodrle su u dubinu od 5 do 15 kilometara na čak 30 različitih mjesta, i to u prijepodnevnim satima.
Kako se otpor neprijatelja pojačavao na Baniji, Kordunu i u sjevernoj Lici, predsjednik Franjo Tuđman brzo je reagirao. Za zapovjednika tog dijela bojišta imenovao je generala Petra Stipetića, koji je preustrojio snage. Rezultat je bio vidljiv već sljedećeg dana, 5. kolovoza, kada je oslobođena Petrinja.
Istovremeno, na državnom radiju svakih 15 minuta emitiran je poziv predsjednika Tuđmana Srbima da ne napuštaju svoje domove i ostanu u Hrvatskoj. No, predsjednik takozvane Republike Srpske Krajine Milan Martić izdao je zapovijed za evakuaciju cjelokupnog stanovništva prema Bosni i Hercegovini. Srpska propaganda dodatno je raspirivala strah tvrdnjama da se ponavlja 1941. godina. Prema zapovijedi predsjednika Tuđmana, Hrvatska vojska ostavila je otvoren koridor za civile prema BiH.
Hrvatske postrojbe nastavile su sveobuhvatne akcije. Oslobođeni su Benkovac i Kistanje. U Benkovac su prvi ušli pripadnici 132. domobranske pukovnije i 112. zadarske brigade HV-a. Domobrani su proboj izveli pravcem Stankovci, Pristeg, Cviljane, Gornji Šopot, dok je zadarska brigada istodobno prodirala smjerom Smilčići, Škabrnja. Grad je opkoljen i zauzet bez otpora u samom mjestu.
Vrhunac operacije uslijedio je ulaskom postrojbi "Pauci" i "Pume" u Knin, gdje je na tvrđavu postavljena hrvatska zastava. Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune, ostvaren je ključni strateško-politički i vojni cilj ne samo operacije Oluja, već i cijelog Domovinskog rata. Nekoliko dana kasnije, 21. kordunski korpus bio je prisiljen potpisati predaju na sjevernom dijelu bojišnice.
Ukupni hrvatski vojni gubici u operaciji iznosili su 174 poginula, 1.100 ranjenih (od čega 572 teže i 528 lakše), tri zarobljena i 15 nestalih vojnika. Operacija "Oluja" i danas se proučava na američkim vojnim školama kao primjer savršeno izvedene vojne akcije, čime je trajno zapečaćen velikosrpski plan na području Republike Hrvatske.
