Cijene nafte su u utorak zabilježile blagi oporavak, dan nakon što su doživjele jedan od svojih najvećih dnevnih padova u posljednje vrijeme. Tržište je i dalje pod snažnim utjecajem neizvjesnosti oko sukoba na Bliskom istoku, posebice statusa ključnog Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom.
Terminski ugovori za sirovu naftu Brent porasli su za 0,62 dolara, odnosno 0,7 posto, dosegnuvši cijenu od 84,39 dolara po barelu. Dan ranije, cijena Brenta je pala za sedam posto, spustivši se na najnižu razinu u posljednja tri tjedna. Američka laka nafta West Texas Intermediate (WTI) pratila je sličan obrazac, poskupjevši za 0,61 dolar, ili 0,7 posto, na 80,95 dolara po barelu, nakon što je prethodno pala na najnižu razinu u gotovo tjedan dana.
Trumpova najava pregovora i iransko odbacivanje
Oporavak cijena uslijedio je nakon što je entuzijazam s početka tjedna, potaknut nadom u diplomatsko rješenje, brzo splasnuo. Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u nedjelju da odgađa nove napade na Iran dok traju pregovori usmjereni na okončanje sukoba i rješavanje pitanja kontrole nad Hormuškim tjesnacem. Međutim, već u ponedjeljak, glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei odbacio je Trumpovu tvrdnju, istaknuvši da se nikakvi pregovori sa SAD-om ne vode te da nisu zakazani nikakvi sastanci.
Ova kontradikcija u izjavama dodatno je produbila neizvjesnost na tržištima. "Dio pritiska na cijene nafte je popustio... nakon što je Trump odgodio napade na Iran i najavio mogući povratak pregovorima. Ipak, pad cijena ostaje vrlo krhak, nafta bi se jednako lako mogla ponovno oporaviti ako ponovno dođe do raketnih napada ili ako tankeri u Hormuškom tjesnacu ponovno budu izloženi napadima", izjavio je Tim Waterer, glavni tržišni analitičar tvrtke KCM Trade.
Ključna točka spora: tko kontrolira Hormuški tjesnac?
U središtu geopolitičkih napetosti nalazi se Hormuški tjesnac, uski pomorski prolaz koji povezuje proizvođače nafte iz Perzijskog zaljeva sa svjetskim tržištima. Prema podacima koje prenosi CNBC, prije izbijanja sukoba njime se svakodnevno prevozilo približno 20 posto ukupne svjetske potrošnje nafte i energetskih proizvoda.
Dodatnu složenost unose izvještaji o mogućem dogovoru između Irana i Omana o ponovnom otvaranju plovidbe kroz tjesnac. Prema tim informacijama, iranski dužnosnici predlažu da bi brodovi koji ulaze u Perzijski zaljev koristili kanal blizu Irana i plaćali naknadu podijeljenu s Omanom. S druge strane, američki dužnosnici poriču da bi Iran imao ovlasti naplaćivati naknade ili kontrolirati prolaz. Ovaj spor oko ovlasti nad ključnom pomorskom rutom ostaje neriješen i predstavlja glavnu prepreku smirivanju situacije.
Iako nema izravnog utjecaja na hrvatske kompanije, volatilnost cijena nafte na svjetskom tržištu izravno se prelijeva na cijene goriva i energenata u Hrvatskoj. Svaki značajniji poremećaj u opskrbi kroz Hormuški tjesnac mogao bi brzo rezultirati višim cijenama na benzinskim postajama i većim troškovima za prijevoznike i građane.