Naftna mrlja iz tankera 'flote u sjeni' stigla do obale Omana
Stručnjaci upozoravaju na ekološku katastrofu: ugroženo 40 kilometara obale i morski rezervat prirode, a mrlja se širi tjednima bez nadzora.
Stručnjaci upozoravaju na ekološku katastrofu: ugroženo 40 kilometara obale i morski rezervat prirode, a mrlja se širi tjednima bez nadzora.
Naftna mrlja iz oštećenog tankera Caroline Bezengi, koji se pripisuje ruskoj 'floti u sjeni', stigla je do obale Omana, potvrdila je omanska agencija za zaštitu okoliša. Ovo bi istjecanje nafte moglo postati jedna od najgorih ekoloških katastrofa u svijetu u posljednjih nekoliko godina, nakon što se mrlja tjednima širila gotovo bez ikakva nadzora.
Prema procjenama, nafta bi sada mogla zahvatiti 40 kilometara obale u blizini Ras Madrake, kao i otok Masirah. John Amos, stručnjak za izlijevanje nafte koji je pregledao satelitske snimke za Reuters, izjavio je: "Mrlja sada prekriva područje veće od 2000 kilometara četvornih".
Tanker Caroline Bezengi, koji je prevozio oko 800.000 barela ruske nafte i nalazio se pod međunarodnim sankcijama, nasukao se 30. lipnja 2026. Vlasništvo nad tankerom navodno vodi do Šangaja u Kini. Prema podacima Međunarodne pomorske organizacije (IMO), tanker je bio natovaren s ukupno 130.000 tona nafte.
Prema analizi geodatnog poduzeća Synmax, tanker je s velikom vjerojatnošću u ruskoj luci Novorossiysk ukrcao naftu, da bi početkom lipnja pretrpio incident na moru i prestao slati podatke o lokaciji. Izvori navode da je plovio prema luci u Indiji. Prve poteškoće prijavio je 8. lipnja 2026. kod obale Jemena, nakon što su pomorski izvori rekli da je izgledalo kao eksplozija.
Nafta istječe u blizini otoka koji je dio omanskog morskog rezervata prirode, staništa mnogih životinjskih vrsta, uključujući grbave kitove Arapskog mora i sokotranske kormorane. Greenpeace upozorava da su ugroženi i koraljni grebeni, morske kornjače, ptice selice i morski sisavci.
Prema mjerenjima Greenpeacea temeljenim na satelitskim snimkama, zagađena površina narasla je na 1.000 četvornih kilometara u utorak, dok je prošlog četvrtka iznosila 600 četvornih kilometara. Nina Noelle, stručnjakinja Greenpeacea, izjavila je da je situacija "još jedan alarmantan primjer značajnih rizika za okoliš koje predstavlja takozvana ruska flota u sjeni".
Britansko pomorsko sigurnosno poduzeće Ambrey priopćilo je da sudjeluje u popravcima tankera Caroline Bezengi. Brodovi za spašavanje su na putu prema regiji kako bi podržali operaciju. Ambrey je naveo da surađuje s dionicima u Omanu i da je angažirao vodeću međunarodnu tvrtku za borbu protiv onečišćenja naftom.
Predstavnik omanskog ministarstva prometa izjavio je za službenu novinsku agenciju ONA da vremenski uvjeti otežavaju obuzdavanje naftne mrlje. IMO također govori o teškim vremenskim uvjetima, a pristup brodu ograničen je monsunom u regiji, što uzrokuje kašnjenja u spašavanju.
Istodobno, Iran se bori protiv izlijevanja nafte kod otoka Qeshm. Satelitske snimke, koje prenosi Bloomberg, prikazuju tamni izduženi trag u vodama kod obalnog sela Shib Deraz, područja razmnožavanja ugroženih morskih kornjača. Iranska agencija Isna izvijestila je da su operacije čišćenja u tijeku, ali nije precizirala izvor onečišćenja.
Servis za praćenje tankera TankerTrackers.com sugerirao je da je izlijevanje rezultat iranskog napada na brod za rasuti teret početkom ovog mjeseca. Esmaeil Baghaei, portparol Ministarstva vanjskih poslova Irana, izjavio je da preliminarni dokazi upućuju na strani trgovački brod kao odgovornog te da strane koje imaju koristi od komercijalnog prometa kroz Hormuški tjesnac imaju "obvezu pravnu i moralnu" doprinijeti sanaciji ekološke štete u regiji.
