Naftna mrlja kod Omana postaje najgora ekološka katastrofa
Tanker Caroline Bezengi, koji je prevozio rusku naftu, nasukao se krajem lipnja, a mrlja se od tada nekontrolirano širi i sada ugrožava omansku obalu i morski rezervat prirode.
Tanker Caroline Bezengi, koji je prevozio rusku naftu, nasukao se krajem lipnja, a mrlja se od tada nekontrolirano širi i sada ugrožava omansku obalu i morski rezervat prirode.
Omanska agencija za zaštitu okoliša izvijestila je da je velika naftna mrlja, koja je nastala zbog oštećenja tankera Caroline Bezengi, već počela dopirati do obale Omana. Prema podacima koje je za Reuters pregledao stručnjak John Amos, mrlja sada prekriva područje veće od 2000 četvornih kilometara, što je čini jednom od najgorih ekoloških katastrofa u svijetu u posljednjih nekoliko godina.
Tanker Caroline Bezengi, star 25 godina i pod međunarodnim sankcijama, nasukao se 30. lipnja 2026. na otočiću Al-Qibliyyah, dijelu morskog rezervata prirode koji uključuje i otoke Hallaniyat uz obalu pokrajine Dhofar. Prevozio je oko 800.000 barela ruske nafte. Prema upozorenjima vlasti, nafta bi mogla prekriti područje od 40 kilometara obale u blizini Ras Madrake, uključujući i otok Masirah.
Ugrožene su i brojne životinjske vrste, uključujući grbave kitove Arapskog mora, sokotranske kormorane, ugrožene kornjače i koraljne grebene.
Prema izvješću Greenpeacea, širenje mrlje dramatično se ubrzalo. Hanen Keskes, politička voditeljica kampanja za Greenpeace na Bliskom istoku, izjavila je da se pogođeno područje proširilo s oko 45 četvornih kilometara krajem srpnja na 150 početkom kolovoza, a zatim se u samo dva dana učetverostručilo na 600 četvornih kilometara do 4. kolovoza. Amosova procjena od 2000 četvornih kilometara znači da se mrlja povećala više od 40 puta od početka kolovoza.
Omanske vlasti objavile su da mrlja prekriva gotovo 400 četvornih kilometara, što je višestruko manje od procjena stručnjaka i ekoloških organizacija. Oman je priopćio da je koristio zaštitne brane kako bi pokušao zaustaviti širenje, ali nije odgovorio na Reutersove upite o detaljima i komentarima o naporima za suzbijanje.
Amos, koji vodi neprofitnu organizaciju SkyTruth, koja se bavi analizom satelitskih snimaka radi zaštite okoliša, istaknuo je opasnost od izlijevanja između 40 i 50 milijuna galona nafte. Prema njegovim riječima, to bi bilo usporedivo s izlijevanjem nafte iz tankera Exxon Valdez 1989. godine. "Noćna mora je da ne postoji adekvatan odgovor koji bi spriječio najgore", rekao je Amos za Straits Times.
Tanker je prve poteškoće prijavio 8. lipnja nedaleko od Jemena, nakon što se, prema pomorskim izvorima, dogodila eksplozija. Za napad nitko nije preuzeo odgovornost, ali je plovilo, na putu od Rusije prema Indiji, prošlo kroz dva zasebna ratna područja.
U travnju je isplovio iz ruske luke Novorosijsk na Crnom moru, žarištu rata između Rusije i Ukrajine, kao dio takozvane "flote u sjeni" koja prevozi rusku naftu. Krajem svibnja plovilo je prošlo kroz Sueski kanal, a zatim je nastavilo prema Jemenu, gdje su hutisti, koji imaju podršku Irana, sudjelovali u širem regionalnom sukobu između SAD-a, Izraela i Irana.
Splet složenih pravila vezanih uz rat i sankcije koči spasilačke akcije i mogao bi dodatno otežati sprječavanje katastrofe, navode osiguravatelji i analitičari. Međuvladina agencija IOPC Funds, koja se bavi odštetama za izlijevanja nafte iz tankera, rekla je za Reuters da neće sudjelovati u troškovima čišćenja jer se incident tretira kao "ratni čin", a ne kao obična nesreća. Tanker također nije imao osiguranje kod nijednog priznatog osiguravatelja sa Zapada.
Međunarodna pomorska organizacija Ujedinjenih naroda (IMO) priopćila je da su sezonski monsunski uvjeti ograničili pristup tankeru i odgodili operaciju spašavanja. "Planovi za izvanredne situacije u slučaju izlijevanja nafte su pripremljeni", rekao je glasnogovornik IMO-a za Reuters. Amos je istaknuo da potrebne mjere, osim korištenja zaštitnih brana, uključuju stabilizaciju tankera i prebacivanje preostale sirove nafte na drugo plovilo.
"Što dulje čekamo, to tanker postaje oštećeniji i dotrajaliji, a operacija spašavanja bit će složenija, teža i potencijalno opasnija", upozorio je Amos. Po dimenzijama i nosivosti, brod je usporediv s iranskim brodom Sanchi, koji se 2018. godine sudario s teretnim brodom blizu kineske obale, što je bila najteža pomorska naftna nesreća u posljednjih nekoliko desetljeća.
