Naše fotografije s Krapnja: ovako je pomrčina zagrizla Sunce nad Jadranom
Fotoaparat 5MIN.hr uhvatio je zaklonjeno Sunce u 19:49, nekoliko minuta prije nego što je potonulo za brdo iznad šibenskog akvatorija.
Fotoaparat 5MIN.hr uhvatio je zaklonjeno Sunce u 19:49, nekoliko minuta prije nego što je potonulo za brdo iznad šibenskog akvatorija.
Dok se nad zapadnim Jadranom gasilo svjetlo, na kamenom lukobranu otoka Krapnja stajao je čovjek s telefonom uperenim u Sunce. Prizor koji je gledao naš je fotograf snimio u 19:49 i 19:50 sati, u srijedu 12. kolovoza 2026. Mjesec je do tada već pojeo znatan dio Sunčeva diska, a ono što je od njega ostalo visjelo je nisko nad borovim brdom i bacalo zlatnu stazu po mirnom moru.
Fotografije koje objavljujemo naše su i nastale su na terenu, bez montaže. Na njima se vidi ono što se s obale i moglo vidjeti: narančasto nebo pred zalazak, jasan zagriz na Suncu, crna plutača u prvom planu i silueta promatrača koji čuči kako bi uhvatio kadar.
I dok su se naši fotografi fokusirali na Krapanj, diljem Hrvatske nizali su se drugi spektakularni prizori. U Zatonu kod Zadra Mjesec je postupno prekrivao dio Sunčeva diska, a Sunce i Mjesec zajedno su se spuštali prema morskom horizontu, stvarajući jedan od najupečatljivijih prizora večeri. Na plaži Kolovare u Zadru kupači su skakali u more i pozirali, stvarajući siluete na narančastom nebu, dok su akrobacije na kolutu dobile neobičnu prirodnu svjetlosnu kulisu. Posebno impresivne fotografije snimljene su i na Punti Planki kod Rogoznice, gdje se djelomično zaklonjeno Sunce spuštalo prema Jadranu, a iz Vele Luke stigle su fotografije na kojima je Sunce pred zalazak izgledalo poput užarenog srpa.
U Zagrebu su se brojni građani okupili na platou Zvjezdarnice, Jarunskom nasipu i drugim mjestima s otvorenim pogledom prema zapadu. Posebno atraktivne fotografije nastale su i na Sljemenu, gdje su astronomi i fotografi postavili teleskope i drugu opremu kako bi pratili fenomen. Naočale za sigurno promatranje pomrčine, koje je uoči događaja bilo teško pronaći u trgovinama, večeras su se mogle vidjeti posvuda. Mjesto više tražilo se i u zvjezdarnici u Varaždinu.
Iz Zvjezdarnice Zagreb objasnili su da se ovogodišnja djelomična pomrčina poklopila sa zalaskom Sunca, pa je njezina najveća faza nastupila tek nakon što je Sunce već nestalo s vidika. Iz Hrvatske se zato pratio samo prvi, ali vizualno najzahvalniji dio pojave, onaj u zlatnom satu.
Postotak zaklona rastao je prema sjeverozapadu. Najviše su vidjeli stanovnici Istre i Kvarnera: u Poreču je Mjesec prekrio 89,44 posto Sunčeva diska, u Puli 86,30, u Rijeci 85,05 posto. Zagreb je zabilježio 77 posto. Prema jugu brojke padaju, u Kninu 60,62 posto s početkom u 19:28, u Splitu 54,27 posto u 19:29, a najmanje je vidio Dubrovnik, 34,05 posto. Šibensko područje, u kojem leži i Krapanj, nalazi se između kninske i splitske vrijednosti. Sunce je, ovisno o lokaciji, zašlo između 19:53 i 20:17.
Upozorenje koje astronomi ponavljaju svaki put vrijedilo je i večeras. "Važno je naglasiti da se u Sunce nikada ne smije gledati golim okom niti kroz dvogled ili teleskop bez odgovarajućih zaštitnih filtara", poručili su iz Zvjezdarnice Zagreb. Sunčane naočale, začađeno staklo i improvizirana rješenja ne štite, dopušteni su isključivo certificirani filtri s oznakom ISO 12312-2. Opasnost je podmukla jer oko tijekom izlaganja ne osjeća bol, a već nekoliko sekundi može trajno oštetiti mrežnicu.
Ono što se iz Hrvatske vidjelo kao zagriz, na uskom pojasu preko Islanda, sjeverne Španjolske, Baleara i Grenlanda pretvorilo se u kratkotrajnu noć. Madrid je izvan zone totaliteta zabilježio 99,96 posto zaklona. Kontinentalna Europa potpunu pomrčinu nije vidjela od 11. kolovoza 1999., pa je dvadeset i sedam godina čekanja mnoge natjeralo na put.
Onima koji su večeras propustili prizor, sljedeća prilika stiže 2. kolovoza 2027., kada će iz Hrvatske ponovno biti vidljiva djelomična pomrčina. Na potpunu se, međutim, čeka generacijama, ona nastupa 3. rujna 2081.
Nakon što je Sunce zašlo, predstava se nastavlja. Iste noći, s 12. na 13. kolovoza, vrhunac dostižu Perzeidi. Uvjeti su ove godine izvanredni jer je Mjesec u mlađaku pa svojom svjetlošću ne smeta promatranju. Procjene govore o 80 do 100 meteora na sat, a najjača aktivnost očekuje se iza ponoći, sve do zore.
Za Perzeide ne treba nikakva oprema. Dovoljno je leći, gledati u nebo i pustiti očima dvadesetak do trideset minuta da se priviknu na tamu. Otok bez ulične rasvjete, poput onoga s kojeg su snimljene ove fotografije, za to je bolji od bilo kojeg dvorišta u gradu.
