Financial Times objavio je da je Iran razmatrao gađanje američkih vojnih ciljeva u Europi ako Trump eskalira rat, a NATO je odgovorio podsjećanjem na presretanje iranskih raketa iznad Turske.
NATO je u srijedu, 19. kolovoza 2026., poručio da je spreman suočiti se sa svakom prijetnjom nakon što je Financial Times objavio da je Iran navodno razmatrao napade na američke vojne ciljeve u Europi. Reakcija saveza uslijedila je nakon izvještaja prema kojem bi Teheran mogao djelovati ako predsjednik SAD-a Donald Trump dodatno eskalira rat.
Neimenovani dužnosnik NATO-a izjavio je za Anadolu da je savez spreman odgovoriti na bilo kakvu prijetnju i zaštititi sve članice. U izjavi je podsjetio na ranije djelovanje protuzračne obrane u Turskoj, koje je opisao kao dokaz snage i učinkovitosti odvraćanja.
Dužnosnik je istaknuo konkretan primjer: "Kao što je pokazano ranije ove godine, kada je protuzračna obrana NATO-a u četiri odvojena navrata uspješno presrela balističke projektile iz Irana koji su letjeli prema Turskoj, naše odvraćanje i obrambeni položaj su snažni i učinkoviti."
Prema Reutersu, izjava je dana kao odgovor na pitanja o mogućoj prijetnji europskim ciljevima, ali bez dodatnih detalja o eventualnim konkretnim mjerama ili novim sigurnosnim procjenama.
Financial Times je, pozivajući se na izvore bliske iranskom režimu, objavio da su iranske snage procjenjivale udare na američke ciljeve u zemljama jugoistočne Europe. Među potencijalnim metama spominjala se Bugarska, koja je prošli mjesec odobrila korištenje zračne baze Bezmer za američke zrakoplove za punjenje gorivom.
Jedan od izvora dodao je da je i Cipar, gdje je u ožujku 2026. dron pogodio britansku zračnu bazu, također među potencijalnim ciljevima za odmazdu u slučaju obnovljene američke ofenzive.
NATO u svojoj reakciji nije iznosio nove sigurnosne procjene niti najavljivao konkretne mjere, ali je poruka saveza jasna: "NATO je spreman suočiti se sa svakom prijetnjom i uvijek će učiniti sve što je potrebno za obranu svih saveznika."
Prema izvorima bliskim iranskom režimu, Teheran aktivno razmatra odmazdu protiv američkih obrambenih kapaciteta stacioniranih u zemljama jugoistočne Europe, uključujući Bugarsku, ako predsjednik Trump eskalira sukob. Bugarske vlasti prošlog su mjeseca odobrile američkim zrakoplovima za punjenje gorivom korištenje zračne baze Bezmer, čime je ta lokacija postala jedna od potencijalnih meta. Islamska revolucionarna garda ranije je upozorila zemlje domaćine: "Svaka baza koja se koristi za napad na iranski teritorij smatrat će se legitimnom metom."
Iranski dužnosnici drže da će europske baze koje omogućuju američke borbene letove biti izravno izložene ako Washington provede prijetnje protiv domaćih energetskih postrojenja i prometne infrastrukture. "Ako SAD ode predaleko, Iran će se braniti po svaku cijenu, izaći izvan regije i pogoditi i Europu", rekao je jedan insajder režima za Financial Times.
Strateški proračuni u Teheranu dodatno su očvrsnuli nakon propasti memoranduma o razumijevanju iz lipnja. Uslijedili su pomorski sukobi u Hormuškom tjesnacu, međusobne povrede, odmazde i američka pomorska blokada iranskih luka. Diplomatski angažman potpuno je zaustavljen, a predsjednik Trump potvrdio je da nema nikakvih pregovora niti su oni zakazani. Vrhovni vođa ajatolah Mojtaba Khamenei u međuvremenu je na ključne obrambene položaje postavio istaknute tvrdolinijaše, uključujući bivšeg zapovjednika Revolucionarne garde Mohsena Rezaeija. Insajderi režima okarakterizirali su nedavne precizne napade na američku ispostavu u Jordanu, u kojima su poginula tri američka vojnika, kao namjernu demonstraciju sposobnosti gađanja na velikim udaljenostima s ciljem slanja signala europskim vladama koje ugošćuju američke vojne kapacitete.
Zapadni obrambeni analitičari procjenjuju da je konvencionalni raketni rizik za jugoistočnu Europu prisutan, ali tehnički ograničen. Teheran raspolaže balističkim raketama srednjeg dometa poput serije Shahab, no stručnjaci napominju da nosivost i preciznost pri udaru značajno opadaju na udaljenostima većim od 2.000 kilometara. Osim kopnenih ciljeva u jugoistočnoj Europi, iranske oružane snage razmatrale su i ometanje podvodne optičke infrastrukture koja prolazi kroz Hormuški tjesnac kako bi nanijele ekonomsku štetu u slučaju širenja sukoba.
