Glasnogovornik njemačkog ministarstva unutarnjih poslova poručio je da funkcioniranje Dublinskog sustava nema alternative te da očekuju povratak transfera prema južnim članicama EU-a. Odluka dolazi usred novih napetosti sa Španjolskom i uoči izbora u Saskoj-Anhaltu.
Njemačka vlada najavila je u nedjelju, 9. kolovoza 2026., da će ustrajati na strogoj primjeni Dublinskih pravila i vraćanju migranata u Italiju i Grčku, pozivajući se na novi Pakt o migracijama i azilu Europske unije. Ova odluka otvara novo poglavlje u dugotrajnim sporovima među članicama EU-a oko upravljanja migracijskim tokovima.
Glasnogovornik njemačkog ministarstva unutarnjih poslova izjavio je za ANSA-u kako je "funkcioniranje sustava Dublina neizostavan uvjet za uspjeh Zajedničkog europskog sustava azila (Seca)". Dodao je i da Berlin "očekuje da će se, počevši od tog datuma, ponovno provoditi transferi prema Italiji i Grčkoj".
Potez Berlina ima i političku i normativnu dimenziju. U Bruxellesu s rastućom pozornošću prate poteze kancelara Friedricha Merza uoči izbora u Saskoj-Anhaltu 6. rujna, gdje krajnja desnica (AfD) uživa snažnu potporu. To je prvi u nizu izbora koji bi mogli obilježiti jesen i kampanje u ključnim članicama, Italiji, Španjolskoj, Francuskoj i Poljskoj, koje sve 2027. godine izlaze na birališta.
S normativne strane, Europska komisija je 15. srpnja u svojoj procjeni utvrdila da Italija od stupanja Pakta na snagu 12. lipnja nije provela pravila o povratku takozvanih "dublinanata", migranata koji su se nakon iskrcavanja u Italiji premjestili u drugu članicu EU-a. Dokument navodi da je u razdoblju od 12. lipnja do 7. srpnja osam država članica zatražilo preuzimanje migranata, a od Italije je zatraženo 12 transfera koje je Rim odbio. Komisija pritom ističe da država članica primatelj ne može odbiti transfer i mora predložiti alternativni datum za njegovo izvršenje.
Zanimljivo je da je Komisija u istoj procjeni dala osjetno pozitivniju ocjenu za Grčku i Španjolsku, druge dvije zemlje pogođene sekundarnim kretanjima migranata. Berlin je dodatno pojasnio da su u okviru bilateralnih sporazuma u jesen 2025. Italija i Grčka pristale na ponovno uvođenje Dublinskih pravila od stupanja na snagu novog sustava azila u lipnju 2026. godine.
Odluka Berlina izazvala je burne reakcije na talijanskoj političkoj sceni. Matteo Renzi oštro je kritizirao premijerku Giorgiu Meloni: "Meloni razbija europsku solidarnost da bi slijedila Vannaccijevu propagandu. Posljedica: i Španjolci zatvaraju Schengen, a Nijemci nam vraćaju migrante koji su već napustili Italiju. Zašto si nanosimo štetu?"
Riccardo Magi iz stranke +Europa dodao je: "Melonina odluka razgrađuje EU i šteti Italiji". Ni talijanska vlada ni Europska komisija nisu službeno komentirale najnoviji potez Berlina, no u Bruxellesu situaciju prate s velikom zabrinutošću. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zasigurno ne želi ući u politički nabijenu jesen s Unijom neočekivano podijeljenom već tijekom ljeta.
Kriza se dodatno komplicira zatvaranjem Schengena od strane Španjolske, potaknuta pritiskom u enklavi Ceuta. Prema pisanju La Repubblice, kriza u Ceuti otvorila je "Pandorinu kutiju" na dosjeu imigracije koji je mjesecima u Europi mirovao, a efekti su sada nepredvidivi. Italija je pak najavila moguće ukidanje vlastitih kontrola na granici za dolaske iz Španjolske 15. kolovoza. Cijela situacija baca novo svjetlo na krhkost europskog migracijskog sustava i sve veće napetosti između zemalja prvog prihvata i onih koje su krajnja odredišta migranata.
